Hrvatska će uskoro, po uzoru na austrijski i njemački model strukovnog dualnog obrazovanja, imati majstorske škole. Prvi korak prema tome napravilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s nacrtom Pravilnika o postupku i načinu osnivanja majstorske škole koji je upućen u e-savjetovanje.
Kako piše Novi list, u Ministarstvu objašnjavaju da je cilj osnivanja takve škole osiguranje stjecanja stručno-teorijskih znanja i praktičnih vještina koje su potrebne te potrebnih praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini. Isto tako, cilj je usavršavanje stečenog znanja u segmentu rada na novim tehnologijama i u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije.
Ministarstvo pojašnjava da će ubuduće majstorske škole omogućavati stjecanje statusa majstora i onima koji se nisu obrazovali za određena obrtnička zanimanja, no pod uvjetom da su godinu dana pohađali majstorsku školi te posjeduju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit. To će u praksi značiti da će netko s gimnazijskim obrazovanjem i dvogodišnjim iskustvom rada u obrtu lako doći do majstorskog ispita kroz majstorsku školu.
62 zvanja
"Zakonom o obrtu su propisani i uvjeti za pristup majstorskom ispitu na način da majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana, odnosno osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana. Sukladno Zakonu, dakle, obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi, a nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje", pojašnjavaju u Ministarstvu za Novi list.
U Ministarstvu gospodarstva navode da se prema odredbama navedenog Pravilnika majstorski ispit može polagati u ovih 62 zvanja: alatničar, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, autoserviser, bravar, brodski mehaničar, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar – mehaničar, fasader, fotograf, frizer, galanterist, graditelj brodova, graditelj orgulja, glazbalar, instalater grijanja i klimatizacije, kemijski čistač, klesar, klobučar, kotlar, kovač, kozmetičar, krojač muške odjeće, krojač ženske odjeće, limar, krovopokrivač, krznar, kuhar, ljevač, mehaničar poljoprivredne mehanizacije, mesar, mlinar, mljekar, natkonobar, očni optičar, obućar, ortopedski obućar, pećar, pediker, pekar, pismoslikar, plinoinstalater, precizni mehaničar, puškar, slastičar, soboslikar – ličilac, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, urar, vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, zidar i zlatar.
Razina 5 kvalifikacijskog okvira
Odredbe Zakona o obrtu predstavljaju osnovu za osnivanje majstorske škole, odnosno donošenje Pravilnika o postupku i načinu osnivanja majstorske škole čiji je nacrt objavljen u savjetovanju, dodaju. Poslije donošenja Pravilnika slijedi donošenje programa obrazovanja koji će se provoditi u majstorskoj školi. Premda obrazovanje u majstorskoj školi nije jedini mogući način za ispunjavanje uvjeta za pristupanje majstorskom ispitu , rezultati dosadašnjih iskustva na ispitima pokazali su bolje prolaze oni koji su prolazili pripremne tečajeve.
Polaganje majstorskog ispita propisano je Zakonom o obrtu za obavljanje vezanih obrta, kao vrste obrta koja zbog svoje složenosti zahtijeva posebne uvjete stručne spreme, pojašnjavaju u Ministarstvu. Na petoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira nalaze se majstorska zvanja, a popis vezanih obrta te majstorsko znanje potrebno za njihovo obavljanje propisani su odredbama Pravilnika o vezanima i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.
Program majstorske škole izrađuje Hrvatska obrtnička komora, predviđa nacrt Pravilnika, a donosi ga ministarstvo nadležno za obrt. Rad za odobrenje majstorske škole također daje isto ministarstvo, a Pravilnik propisuje i prostorne uvjete koja takva škola mora zadovoljiti.
'Preslika uspješnog njemačkog modela'
Premda je Ministarstvo uputilo nacrt Pravilnika u e-savjetovanje, u srednjim školama u kojima se provodi izobrazba obrtnika ne znaju o čemu se točno radi. Kažu da se njih oko uvođenja takve institucije nije konzultiralo. No, u riječkoj Obrtničkoj komori upoznati su s namjerom osnivanja majstorske škole. Željko Dimitrić, tajnik Komore, veli da se radi o programu namijenjenom onima koji nisu završili majstorski ispit, a žele se osposobiti za neko obrtničko zanimanje.
"Riječ je o preslici vrlo uspješnog njemačkog modela obrazovanja obrtnika, kakav ima i Austrija. Kandidati će se moći kroz majstorsku školu obrazovati i steći određene kompetencije slične rangu majstora. Jedna od mogućnosti bit će stjecanje određenih vještina koje će im omogućiti samostalno vođenje obrta. Program je tek u razvijanju i Pravilnik je prvi korak prema osnivanju takvih škola.
Riječ je o apsolutno pozitivnom pomaku u kontekstu deficitarnosti obrtničkih struka u Hrvatskoj, postoji mogućnost da će majstorske škole djelovati u sklopu postojećih srednjih škola s obrtničkim programima, a dobivanje takvog statusa svakoj bi školi trebalo predstavljati prestiž. Njemačka i Austrija imaju majstorske centre gdje se kandidati kroz teorijski i praktičan rad osposobljavaju i pripremaju za određeno zvanje. Postoji mogućnost i da se praktični dio realizira u radionici, a krajnji je cilj podignuti dignitet znanja i vještina", naglašava Dimitrić za Novi list.
U tijeku je proces izrade programskih dokumenata za razdoblje od 2021. do 2027. godine, što će biti temelj definiranja prioriteta za financiranje iz EU fondova, a sve aktivnosti vezane za ustroj i rad majstorske škole bit će predviđene u okviru tih dokumenata, napominju u Ministarstvu.
