Alojzije Stepinac je, jednostavno, bio slabić koji nije učinio ni približno koliko se opravdano očekivalo od svećenika na takvom radnom mjestu. Tako je Julija Koš iz Židovske općine Zagreb komentirala kardinala Alojzija Stepinca dok je njegov život i djelo razmatrala mješovita pravoslavna-katolička komisija na posljednjem sastanku u Rimu.
"Stepinac je bio provincijski katolički biskup od one mršave, žestoko pobožne, asketske vrste, kome se zalomilo da živi u trenutku kojem nije dorastao, pri dolasku na vlast ustaša i njihovog zločinačkog režima. Crkva, po svojoj biti konzervativna bilo u kojem svom ogranku, daje 'caru carevo' - pa je stoga Stepinac blagoslivljao ustaško oružje i vojnike, pritom otvoreno sretan zbog uspostavljanja hrvatske države", kazala je Koš za beogradski Blic.
U međuvremenu, članovi mješovite komisije raspravljali su o Stepincu u Vatikanu i jedino što su zaključili jest da dvije strane imaju dva različita mišljenja o njemu, a Hrvatska biskupska koneferncija je priopćila kako su od početka rada komisije članovi bili svjesni da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca u isključivoj mjerodavnosti Pape.
"Priznaju također da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije. Članovi Komisije složili su se također da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960., godine smrti kardinala Stepinca. Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita", priopćeno je iz HBK-a o sastanku u Vatikanu.
Proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo je kako su sve Crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i imale su svoje mučenike i ispovjedaoce vjere. U tom smislu članovi Komisije složili su se oko mogućnosti buduće suradnje, u pogledu zajedničkoga rada, kako bi podijelili sjećanje na mučenike i ispovjedaoce vjere dviju Crkava.
