Kako neslužbeno doznajemo, računi će im biti veći, ali ipak ne 23 posto, a upravo se nagađalo da bi to mogla biti gornja granica poskupljenja.
Od plinskih bušotina na moru, do postrojenja na kopnu – preko
plinovoda i gradskih mreža pa do radijatora krajnjeg potrošača.
Svi vezani uz plin napeto iščekuju što će Vlada odlučiti
sutra.
"Ja vjerujem da neće biti u konačnici cijena biti veća 23% za
kućanstva i vjerujem da će kućanstva ići oko 12 ili 13% gore",
izjavio je Nenad Kurtović, stručnjak za
energetsko certificiranje.
Hoće li biti 12, 13 posto ili malo više, još je nepoznato no, kako neslužbeno doznajemo iz Vlade, sigurno neće biti tih 23% što je bilo spomenuto kao maksimalna moguća granica. Ipak – poskupljenja će biti, a još u subotu premijer Andrej Plenković je govorio ovako:
"Ove paušalne ocjene o nekom poskupljenju koje je neminovno su preuranjene".
Debelo se zakasnilo s informiranjem građana - jer nitko građane nije obavijestio što im slijedi.
"Dakle to se svjesno prešućivalo upravo zbog toga da se ne dobije negativna reakcija javnosti od koje se očekuje potpora. Da. To će biti udar, sasvim sigurno da, možda će se ponovno pojaviti i neki lovci u mutnom koji će probati iskoristiti ova poskupljenja i više nego što bi trebali", smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U mutnom je mnogima zašto se to poskupljenje uopće događa? Jer - od ukupne godišnje potrošnje plina u Hrvatskoj, čak tri četvrtine troše veliki industrijski pogoni poput Petrokemije. Pa tako od milijun i pol hrvatskih kućanstava, onih 602 tisuće koja su spojena na plin, troše tek 25%. A iz domaćih plinskih bušotina, proizvede se čak 50% plina, odnosno, dvostruko više nego što potroše sva kućanstva – pa se mnogi pitaju zašto država ne može regulirati cijenu.
"Taj plin se crpi u Hrvatskoj, ali taj plin je u vlasništvu tvrtke koja je otkupila pravo na korištenje tog plina i ona se dovodi u situaciju da može slobodno formirati tu cijenu", kazao je Kurtović.
Drugim riječima – taj plin nije hrvatski nego od INE, a INA nije Hrvatska. I tu leži cijeli problem jer mađarski MOL želi zarađivati. A to ne može dok god Vlada kao dosad, drži fiksnu cijenu plina po kojoj INA prodaje HEP-u – pa HEP lokalnim distributerima – Mađari su godinama u Bruxellesu vršili pritisak da takvo reguliranje više nije dopustivo i uspjeli. A iz oporbe prozivaju Vladu - trebali ste se bolje pripremiti.
"Oni su potpuno bez ideje i ovo je vrlo jedna krizna situacija, građani nemaju pojma što čine i oni se doveli sami sebe u u jednu lose-lose situaciju", poručuje Ivan Vrdoljak, bivši ministar gospodarstva.
No Plenkovićeva Vlada krivi upravo Vrdoljaka da nije bolje branio hrvatske interese u Bruxellesu dok je to mogao i objašnjavaju da će baš zbog toga sutra oni morati dići cijenu.
