Vlada održava sjednicu u Puli, a glavna tema je stanje u brodogradilištima. Prezentirano je stanje u hrvatskoj brodogradnji. Prije sjednice premijer Andrej Plenković i ministri obišli su Uljanik gdje su se susreli s radnicima. Također, danas je krenula i isplata plaće radnicima za kolovoz.
>>> NAJNOVIJE INFORMACIJE
17:25 Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojim se, uz ostalo, uređuje organizacija javnih knjižnica te propisuje način i uvjeti njihovog osnivanja kao i status privatnih knjižnica i knjižnica vjerskih zajednica.
Predloženim se zakonom određuje i status kulturnog dobra za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe, pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kojoj se proširuje i opseg rada i zadaće te se uređuje ustroj i upravljanje.
Predloženi zakon, ističe ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, nužan je zbog usklađivanja zakonodavstva s digitalnim okruženjem i očuvanjem baštine u digitalnom vremenu te se njime definiraju digitalne knjižnice i usluge koje će pružati.
Vlada je predložila Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Upravnoga vijeća Hine za prošlu godinu u kojoj je, navela je ministrica Obuljen Koržinek, nastavljen pozitivan trend u poslovanju agencije te je ostvaren višak prihoda nad rashodima.
"Višak je oko 500 tisuća kuna koje će se uložiti u tehnološki razvoj", rekla je.
Hina je nastavila ulagati i u kvalitetu svojih usluga i u povećanje produkcije, dodala je ministrica te navela da je Hina u 2017. godini isporučila 213 tisuća audiovizulanih uradaka i više od 74 tisuće vijesti, najvećim dijelim na hrvatskom, ali i 8 tisuća vijesti na engleskom jeziku".
17:15 Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o vinu, kojem je cilj definirati jasan pravni okvir za obavljanje djelatnosti proizvodnje grožđa i vina te prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, a predviđa i administrativna rasterećenja koja će vinarima donijeti ukupnu uštedu od oko 12 milijuna kuna godišnje.
"Kad se ovaj zakon usvoji u Saboru, naši vinari neće više plaćati nikakve naknade za kontrolu stavljanja vina u promet, ukidamo evidencijske markice, ostaju samo LOT brojevi. To na godišnjoj razini za naše vinare znači da im ostaje oko 12 milijuna kuna koje oni mogu iskoristiti za marketinške i druge aktivnosti", rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Predloženi zakon omogućit će i bolju usklađenost i transparentnost u postupanju nadležnih tijela te povećati učinkovitost sustava kontrole vina kako u proizvodnji tako i na tržištu, a s ciljem eliminacije sivog tržišta i vina i grožđa.
Tolušić je kao novost izdvojio i decentralizaciju sustava organoleptičkog ocjenjivanja vina.
"Tehničku pripremu organoleptika i dalje odrađuje državno tijelo, osigurava anonimnost postupka, ali malvaziju i teran u Istri organoleptički ocjenjuju vinari koji imaju potrebne certifikate s područja Iste, s Pelješca vinari s Pelješca, vina iz Slavonije organoleptički će analizirati upravo ljudi s tog područja i tako i u drugim hrvatskim vinskim regijama. Time zapravo približavamo sustav ocjenjivanja samim proizvođačima", istaknuo je Tolušić, koji je izrazio i zadovoljstvo što se novi zakon o vinu predstavlja u Istri, koja je najpotentnija vinska regija, domovina našeg autohtonog terana i drugih vina.
Četiri nove vinogradarske regije
Prema prijedlogu novog zakona uspostavile bi se četiri nove vinogradarske regije - Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.
To će ujedno biti i podloga za promociju i marketinške aktivnosti regionalnih organizacija vinara i vinogradara, a predviđene su i četiri regionalne organizacije vinara koje će biti povezane s novim regijama.
Uz predviđena rasterećenja vinarskog sektora od 12 milijuna kuna godišnje, Tolušić je podsjetio i na novu vinsku omotnicu koja je od 2019. godine za hrvatske vinare oko 11 milijuna kuna godišnje.
Stoga, kako je istaknuo, "očekuje daljnji uzlet, još veću kvalitetu bolje poslovanje i veću prepoznatljivost hrvatskih vina, kako nacionalno tako i u cijelom svijetu.
Inače, predloženim novim zakonom o vinu se povezuju u jedan zakonski tekst područja koja su trenutno regulirano dvama zakonima - o vinu te o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda.
16:28 Govoreći o projektima vezanima uz Pulu te Županiju, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar istaknuo je projekte vezane uz energetsku učinkovitost te naveo da je u pogledu obnove stambenih i javnih zgrada vrijednost ugovorenih investicija u Istarskoj županiji 155 milijuna kuna, od čega je 75 milijuna kuna iz sredstava EU.
Ministar Goran Marić naveo je da je njegovo ministarstvo u godinu i pol donijelo 54 odluke u korist jedinica lokalne samouprave u Županiji vrijedne 108 milijuna kuna.
"To je najveći broj riješenih predmeta i donesenih odluka za jednu županiju", naglasio je.
Kujundžić: Istri je najbolje kad je HDZ na vlasti
Ministar zdravstva Milan Kujundžić poručio je da je "za Istru najbolje kada je HDZ na vlasti".
Podsjetio je da je 2011. godine donesena odluka o izgradnji pulske opće bolnice, da bi "nastao tajac" kad HDZ nije bio na vlasti, a ponovno se, zadnje tri godine, projekt pokrenuo. U idućih desetak dana, rekao je, Vlada će dati jamstvo za potrebnih preostalih 300 milijuna kuna kako bi bolnica bila dovršena za godinu i pol.
Osim toga, najavio je Kujundžić, Vlada će ispraviti nepravdu prema stanovnicima sjeverne Istre osnivanjem dnevne bolnice kao ispostave bolnice u Puli.
Ministar turizma Gari Cappelli ističe Istarsku kao najturističkiju županiju koja je u prvih osam mjeseci ove godine ugostila "gotovo cijelu jednu Hrvatsku", odnosno 4 milijuna turista te imala više od 26 milijuna noćenja.
Ministrica EU fondova Gabrijela Žalac istaknula je da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. godina do sada u Županiji ugovoreno 221 milijuna eura kroz 7121 ugovor ili potporu.
16:17 Vlada je na sjednici održanoj u Puli u četvrtak donijela 25 odluka vezanih uz poboljšanje prometne infrastrukture, darovanje nekretnina gradovima i općinama u Istarskoj županiji radi realizacije projekata važnih s turističkog aspekata te javnog interesa.
Tako je usvojen zaključak o iskazivanju namjere za darovanje dijela Vojnog letjelišta Pula Općini Ližnjan-Lisignano, a preostali dio letjelišta koristit će Oružane snage. U vojarni bi, naime, bila smještena manja postrojba Zapovjedništva za potporu, Pričuvne pješačke pukovnije Hrvatske kopnene vojske te pripadnici budućeg novog Središta za besposadne zrakoplovne sustave.
Ministar obrane Damir Krstičević u sklopu te je točke najavio i da će poligon na Rtu Kamenjak u Premanturi (Općina Medulin) biti preimenovan u "Poligon 119. brigade Hrvatske vojske".
Razvojni projekt 'Veliki Brijun'
Vlada je donijela i odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i realizaciju turističkog razvojnog projekta "Veliki Brijun" kao i nekoliko zaključaka vezanih uz građenje, održavanje i rekonstrukciju prometne infrastrukture.
Povjerenstvo za projekt "Veliki Brijun", kojem je na čelu ministar državne imovine Goran Marić, imat će zadaću predložiti koncept razvoj hotelske i povezane ponude na otoku te predlaganje najpovoljnijeg ponuditelja za projekt koji će se realizirati na nekretninama unutar Nacionalnog parka Brijuni.
Projekt predviđa 400 smještajnih jedinica i 800 kreveta, vrijednost investicije je 120 milijuna eura, a svi hoteli morat će biti kategorizirani s 5 zvjezdica.
Donesene su i odluke o sklapanju sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju više projekata - bivšeg vojnog kompleksa "Muzil", lokaliteta "Hidrobaza" te uvale "Saccorgiana", kojima će se više nekretnina prenamijeniti u sadržaje u skladu s prostornim planovima Pule.
Ministar državne imovine Marić naglasio je da je riječ o investicijama ukupno vrijednima 2,5 milijarde kuna, a riječ je, upozorio je, ponovno o imovini koja je tri desetljeća bila zapuštena.
Od Vlade je više gradova i općina u Istarskoj županiji na dar dobilo i više nekretnina za različite projekte od javnog interesa.
Tako je, među inim, Umagu darovano zemljište, vrijedno 6,1 milijun kuna, za izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog materijala i deponija neiskoristivog građevinskog materijala u predjelu zone Valdemat, a općini Pićan zemljište, vrijedno 25,6 milijuna kuna, za projekt izgradnje poduzetničke infrastrukture.
Vlada je poduprla i projekt revitalizacije rudarske baštine u Labinu te zadužila Ministarstvo kulture za pružanje stručne pomoći u provedbi projekta.
15:43 Hrvatska Vlada u četvrtak je donijela odluku kojom se omogućuje gradnja punog profila autoceste od Pazina do tunela Učka u dužini od 28 kilometara.
15:00 "Tri su scenarija ispred nas. Jedan je najgori – da se ne nađe nikakvo rješenje, da ide insolvencijski postupak, drugi je da se aktualni plan restrukturiranja modificira i da ga odobre EK i Vlada, a treći je da neki od drugih zainteresiranih strateških partnera pronađe neko novo rješenje. Vlada ima puno dobre volje da pomogne u pronalaženju rješenja, koje mora počivati na tržišnim rješenjima. Želimo da brodogranja opstane i da bude profitabilna, ali da to ne bude ponavljani model jer onda ćemo doći na isto. To je poruka koju šaljemo s današnje sjednice", rekao je i ustvrdio da "njegova Vlada sigurno nije odgovorna za današnju situaciju u Uljaniku".
14:45 Ministar gospodarstva Darko Horvat osvrnuo se na situaciju u dva brodogradilišta koja, kako je rekao, predstavljaju najveću prijetnju za državni proračun - riječ je o Uljaniku i 3. Maju.
„Ovakav sustav brodogradnje je neodrživ. Svjesni smo toga da moramo, prvenstveno za brodogradilište Uljanik, koje jedino do sada nije primijenilo plan restrukturiranja, ponuditi novi model restrukturiranja. Morat će biti bitno drugačiji, sukladan direktivama EK-a“, kazao je Horvat.
Istaknuo je da dug Uljanika iznosi 575 milijuna eura.
14:30 Od 31,7 milijardi kuna potpora koje su brodogradilišta dobila, 18,7 milijardi kuna išlo je na teret državnog proračuna, a ostalo na teret vjerovnika. U tom periodu isporučena su 442 broda, vrijednosti oko 83 milijarde kuna. S druge strane, ukupni trošak poslovanja brodogradilišta bio je 115 milijardi kuna. Oko 22 posto vrijednosti isporučenih brodova podupirano je tako kroz državne potpore odnosno svaka četvrta kuna prihoda brodogradilišta išla je na teret poreznih obveznika.
Od izdanih državnih jamstava iskorišteno je 30 posto.
14:15 Prema prezentaciji koju je održao Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, hrvatska brodogradilišta danas zapošljavaju 7500 radnika i 2500 kooperanata. U usporedbi s 90-tima pad je to za 60 do 70 posto. To znači da je brodograđevna industrija izgubila veliki dio stručne radne snage.
U knjizi narudžbi danas je velika disperzija veličine brodova – proizvodnja brodogradilišta sa standardih tipova prešla je na pojedinačne proizvode velikih vrijednosti ali malih tržišnih niša što je jako rizično.
Od 1998. do 2018. godine hrvatska je brodogradnja prošla nekoliko ciklusa. Pad u proizvodnji konstantan je od 2008. pa sve do danas. Od 2013. rad otežavaju i procesi restrukturiranja.
Kinezi preuzeli svjetsku brodogradnju
Promijenila se situacija u svijetu pa tako danas Kina drži preko 40 posto svjetske brodogradnje, Koreja 28, Japan 22, cijela Europa tek 1,2 posto.
Negativni trendovi preuzeli su brodogradnju na svjetskom tržištu, ne naručuje se praktički ništa osim LNG tankera ili kruzera.
Korejska vlada dala je za opstanak svojih brodogradilišta više od 11 milijardi eura. U Kini brodogradilišta svakodnevno odlaze u stečaj, ali se otvaraju i nova.
U knjigama narudžbi hrvatskih brodogradilišta danas su 34 plovna objekta, vrijednosti 1,3 milijarde dolara i isporukom u naredne tri godine.
14:00 Istarski župan Valter Flego istaknuo je kako Istra je najrazvijenija hrvatska županija te da je na prvom mjestu u strukturi BDP-a proizvodnja, a turizam na trećem mjestu.
"Zanima me što će biti s Uljanikom za 6 ili 8 mjeseci. Vrijeme nam nije saveznik i sve oči su uprte u Vladu. Trebamo dobiti odgovore o budućem modelu funkcioniranja Uljanika. No, naš je stav zadržati brodogradnju i radna mjesta", poručio je Flego dodavši da očekuje da Vlada stvori okvir za održivu brodogradnju.
13:50 Gradonačelnik Pule Boris Miletić kazao je kako je Vlada sigurno najveći pojedinačni suvlasnik Uljanika te da su svi mehanizmi za budućnost brodogradilišta u njezinim rukama.
"I škare i platno nalaze se u rukama Vlade. S obzirom da je danas krenula isplata plaće, zanima me što se promijenilo od 13. kolovza i je li plaća uopće trebala kasniti i je li trebalo biti štrajka? Pitam i što je budućnost hrvatske brodogradnje?" upitao je Miletić.
Plenković mu je odgovorio da je trebalo vremena da bi se našlo zakonito i ispravno rješenje te da nitko nije kalkulirao.
13:40 Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u Puli govorio je o situaciji u Uljanik grupi te je rekao da će Vlada učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi pomogla.
"Trebamo više ići prema rješenju, a manje gledati tko je kriv. I to smo danas rekli i sindikatima i Upravi. Bili smo u Uljaniku, svjesni smo koliko pomorstvo i brodrogradnja imaju dugu tradiciju u Hrvatskoj. Krajem 80-tih Hrvatska je bila treća u svijetu po proizvodnji brodova, danas smo deveti na svijetu.
Uljanik se danas nalazi u poteškoćama, put naprijed ovisi o planu restrukturiranja i održivom planu koji će sačuvati radna mjesta. Kad je riječ o ulozi Vlade, mi smo u siječnju dali jamstvo u iznosu od 716 milijuna kuna za sanaciju, na zahtjev Uljanika. Bilo je usuglašeno sa Europskom komisijom, omogućila su Uljaniku da funkcionira. Suradnjom s HBOR-om omogućili smo i isplatu plaća za srpanj i kolovoz", istaknuo je premijer.
Također je podsjetio da je država u proteklih 25 godina za hrvatsku brodogradnju dala više od 31,7 milijardi kuna.
Osim projekata u Istarskoj županiji, na dnevnom redu Vlade je i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2018. godine i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2018. godine, Nacrt prijedloga zakona o vinu (EU), Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti...
Na sjednici Vlade naći će se i Izvješće o radu Povjerenstva za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu u 2017. godini.