Premijer Andrej Plenković jučer je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao o vrućoj temi negiranja hrvatskog jezika u obrazovnom sustavu Srbije.
"Rekao sam mu da riješi ovo pitanje koje se tiče udžbenika u kojima se praktički negira postojanje hrvatskog jezika, rekao je da će vidjeti što može učiniti", kazao je jučer Plenković te time pitanje što piše u udžbenicima srpskog jezika u Srbiji digao na razinu teme između dviju država.
No, prema dostupnim informacijama na internetu, čini se kako se ni u hrvatskim školama, u predmetu Srpski jezik i književnost, ne spominje hrvatski jezik. Prema onome što smo pronašli, hrvatski jezik se izričito ne negira, ali se kao "redakcije ili recenzije" staroslavenskog jezika navode "srpska, ruska, bugarska i druge". S druge strane, u odgovoru iz Ministarstva obrazovanja tvrde da se hrvatski jezik u kurikulumu - spominje.
'Hrvati srpski jezik nazivaju hrvatski'
A cijela bura je nastala nakon što se u javnosti pojavila informacija da se u udžbeniku gramatike skupine autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda u Srbiji, navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski."
Na takve navode je odmah u oštrom tonu reagirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je poručio da "obnašatelje obrazovnih vlasti u Srbiji valja iznova podsjetiti na tisućljetnu hrvatsku jezičnu povijest i snagu hrvatske jezične samobitnosti, koju nisu slomili nikakvi zakulisni, ali ni otvoreni pokušaji negiranja tijekom povijesti".
"Kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražavamo najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik", istaknuto je u reakciji Instituta.
'Negiranje hrvatskog jezika je uputa Srpske akademije znanosti i umjetnosti'
No, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Jasna Vojnić, tvrdi kako problem nije samo u tom jednom navedenom udžbeniku već da svi udžbenici iz tog predmeta za osmi razred u Srbiji negiraju hrvatski jezik. "Ne radi se o jednom udžbeniku jedne nakladničke kuće, radi se o svim udžbenicima iz srpskog jezika za osmi razred svih nakladnika u Republici Srbiji", kazala je Vojnić i otišla korak dalje.
"Negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji nije stajalište skupine autora jednog izdavača, već uputa Instituta za srpski jezik Srpske akademije znanosti i umjetnosti", rekla je Vojnić te dodala da se radi o već viđenoj indoktrinaciji "srpskog sveta".
Što se sluša na predmetu Srpski jezik i književnost?
Tragom ovih navoda, istražili smo što hrvatska djeca, koja izaberu predmet Srpski jezik i književnost, uče o hrvatskom jeziku, i nismo mu pronašli niti jedan trag.
"Nastavljači radova Ćirila i Metoda prepisujući knjige unose u staroslavenski elemente svog narodnog jezika te na taj način nastaju razne redakcije ili recenzije staroslovenskog jezika. Kao što su srpska, bugarska, ruska i druge. Srpska redakcija nazvana je srpskoslovenski književni jezik", kaže se u snimci koja je nastala za nastavu na daljinu za predmet Srpski jezik i književnost za osmi razred osnovne škole na temu lekcije "Srpskoslovenski književni jezik". U toj snimci, na koju vodi link s hrvatskog Ministarstva obrazovanja hrvatski jezik se ne spominje.
Hrvatski jezik se ne spominje niti u drugoj snimci koja obrađuje temu "Ruskoslovenski i slavenosrpski književni jezik.
Prema kurikulumima koji su dostupni na internetu, ne može se pronaći spominje li se hrvatski jezik u nekim drugim lekcijama predmeta Srpski jezik i književnosti u Hrvatskoj pa smo Ministarstvo obrazovanja upitali da nas uputi ima li hrvatskog jezika u tom programu, kao i pitanje kako oni gledaju na činjenicu da ga nema.
Ministarstvo: 'Hrvatski jezik se spominje u kurikulumu'
"Kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) izradila je stručna radna skupina te je isti donesen 2019. godine (NN 93/19). Kurikulum je prošao stručnu recenziju, kao i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te je osnova za primjenu okvirnih godišnjih izvedbenih kurikuluma u nastavi koje odgojno-obrazovni radnici mogu slobodno prilagoditi potrebama svojih učenika u cilju najboljeg ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda.
Dostupne videolekcije izrađuju stručne radne skupine u skladu s ishodima propisanima navedenim kurikulumom. Vladanje materinskim jezikom temeljna je kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta dok predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti.
Hrvatski jezik se spominje u navedenom kurikulumu te se predlaže korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo, kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika. Udžbenici koji imaju suglasnost ovoga Ministarstva za korištenje u nastavi moraju temeljem zakonskih odredbi proći postupak u kojemu se utvrđuje, između ostalog, je li udžbenik temeljen na znanstvenim i općeprihvaćenim teorijama, činjenicama i tumačenjima zakonitosti pojava i procesa, na suvremenim znanstvenim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja, kao i razvoju struke kao i je li udžbenik usklađen s ciljevima, načelima i odgojno-obrazovnim ishodima učenja predmetnoga kurikuluma i vezanim kurikulumskim dokumentima i usmjeren na stjecanje i razvijanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje", odgovorili su nam iz Ministarstva obrazovanja.
