U intervjuu za utjecajni europski news portal Politico, premijer Andrej Plenković kazao je da iz današnje perspektive žali što nije naručio veće količine cjepiva protiv covida-19 za Hrvatsku. No, dodao je kako je bilo teško pogoditi koja će farmaceutska kompanija biti najbrža u registraciji i najuspješnija u masovnoj proizvodnji.
"U trenucima krize, postoji pritisak da se nešto riješi. Ali onda dođe i trenutak poslije krize i netko vas pita: mi imamo 4 milijuna stanovnika, a vi ste naručili za 14 milijuna ljudi; zašto?", rekao je premijer u razgovoru koji je vođen u petak u Bruxellesu, a objavljen u jutrošnjem Politicovom newsletteru Brussels Playbook. Plenković kaže kako je ideja zajedničke nabave cjepiva na razini EU, umjesto pojedinačne nabave na nacionalnim razinama, bila "vrlo, vrlo dobra".
Prvi euri iz Fonda za oporavak - početkom srpnja
Plenković je govorio i o nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dokumentu koji sve vlade država članica trebaju poslati do kraja travnja u Europsku komisiji kako bi mogle početi koristiti novac iz novog fonda za oporavak od koronakrize. Na pitanje kad bi Hrvatska mogla potrošiti prvi euro iz tog novog fonda, Plenković je odgovorio da to neće biti ove godine.
"Imam osjećaj da će to biti početkom sljedeće godine. Proces je kompliciran. Osim ako nije riječ o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, verifikacija, natječaj, implementacija, dokumentacija. Rado ćemo potrošiti i ako ide brže, ali ako sam realističan…", kazao je hrvatski premijer.
U Europskoj komisiji predviđaju da bi prvi predujam iz fonda za oporavak mogli isplatiti državama članicama u srpnju, ali prvi euri koji nisu predujam već stvarno i konkretno potrošen novac vjerojatnije će biti kako predviđa Plenković, koji je tu procjenu iznio nakon niza sastanaka s čelnim ljudima Komisije, piše Večernji list.
'Jedina stvar oko koje mi je žao je fiskalna politika'
Plenković je za Politico govorio i o tome može li pandemija usporiti put Hrvatske prema eurozoni s obzirom na rast deficita i javnog duga. Njihovo spuštanje na razinu ispod 3 posto i 60 posto BDP-a je uvjet za ulazak u euro.
"Jedina stvar oko koje mi je žao je fiskalna politika. Odmaknuli smo se od konsolidacije i zdravih javnih financija kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije. Hrvatska stoga planira iskoristiti dvostruko veće fondove EU kako bi potaknula gospodarski oporavak, ali i kako bi se ‘vratila u okvir iz 2017.-2019., kad je moja vlada imala proračunski suficit", kazao je hrvatski premijer za Politico.
"Za ulazak u euro, moramo zadovoljiti pravila koja su zapisana u temeljnom ugovoru. Vrlo je teško postići izuzeće od ugovora", dodao je referirajući se na situaciju u kojoj sve države članice EU uživaju blagodati privremeno suspendiranih pravila o deficitu i javnom dugu.
U eurozonu i Scehngen do kraja mandata
To što su ta pravila trenutno suspendirana kroz Pakt o stabilnosti i rastu ne znači formalno-pravno da su suspendirana i kao kriteriji iz Maastrichta zapisani u temeljnom ugovoru, kojeg treba zadovoljiti svatko tko želi ući u eurozonu. Politico dodaje kako se Plenković, odmah nakon opaske da je teško dobiti izuzeće od temeljnog ugovora EU, našalio kazavši: "Vjerojatno je i to moguće, s pametnim odvjetnikom".
Plenković je također kazao da njegova vlada i dalje ima za cilj uvesti Hrvatsku i u eurozonu i u Schengen do kraja mandata, tj. do druge polovice 2024. godine. Taj je rok "težak, ali razuman", kazao je.
