Europska komisija ocijenila je da Hrvatska ispunjavapotrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.
"Ovo je važan dan, još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske. Ponajprije želim zahvaliti ministruBožinoviću, Bošnjakoviću i svima koji su pomogli da ostvarimo ovo postignuće. Ostaje još ulazak u šengenski prostor i Hrvatska je postigla sve što je mogla kao neovisna država, u manje od tri desetljeća", kazao je premijer Plenković te se dodatno zahvalio europskim čelnicima koji su pomogli Hrvatskoj napraviti veliki iskorak.
"Cilj politike ove Vlade je da Hrvatska ide u dublju europsku integraciju. Ovom preporukom Komisije išli smo za time da lovimo korak za prijateljskim zemljama Rumunjskom i Bugarskom", nadodao je Plenković.
Naglasio je i što je posebno važno.
"Proteklih nekoliko godina pojačali smo nadzor vanjske granice, osnažili naše sposobnosti, povrh toga u mandatu naše Vlade pronašli dodatnih 150 milijuna eura, koji su investirani ili će se investirati za nadzor granica, policijske suradnje i politike azila. To je povrh 120 milijuna eura, koliko je Hrvatska dobila iz EU", izjavio je hrvatski premijer pa posebno pohvalio hrvatske napore u vremenu migracijske krize, kad se granice moraju dodatno nadzirati.
"Ovo je još jedan naš politički uspjeh, radili smo predano i tiho, ostvarili smo posao", zaključio je Plenković.
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanjaunutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
"Ne bih špekulirao o datumu ulaska u šengenski prostor, mi smo zadovoljni ovim uspjehom. Razgovarat ćemo sa svim državama članicama, za dva mjeseca predsjedat ćemo Vijećem Europske unije i nije praksa donositi velike odluke dok je neka zemlja u toj ulozi. Treba znati i da su Rumunjska i Bugarska ispred nas, a što se nas tiče, mi smo spremni i to je prepoznato", naglasio je Plenković i dodao da će sa Slovenijom probleme rješavati dijalogom.
Potom je nastavio o pitanju odnosa sa Slovenijom odgovorom našoj reporterki Damiri Gregoret.
"Naš ministar vanjskih poslova bio je na Bledskom forumu i susreo se s kolegom Cerarom, ja sam razgovarao s kolegom Šarecom, vidjeli smo inicijativu slovenskih zastupnika i naš odgovor u EU parlamentu. Naša pitanja sežu iz doba SFRJ, imamo načina kako to riješiti. Trenutno traje proves na sudu u Luksemburgu i prvo treba vidjeti je li taj Sud uopće nadležan. Za nas nije i želimo pitanje riješiti bilateralno, što smo rekli slovenskim kolegama i svim partnerima u EU. Svaka akcija koja bi podrazumijevala bilo kakvu vrstu blokade nije dobrodošla i nemojte zaboraviti, Hrvatska ima drugačiji položaj unutar EU. Nisam sklon ti alatima i da ih itko poduzima", riječi su hrvatskog premijera, koji je poručio Slovencima da kad bi ono što nazivaju problemom to uistinu i bio, ne bi ni Slovenija bila dio europske obitelji.
"Vjerujem da odnosi sa Slovenijom moraju biti bolji, na svim razinama. Povijesno nismo imali otvorenih pitanja, ni sa kim pd susjeda nismo imali tako malo problema kao sa Slovenijom. Naprijed ćemo stavljati sve što je dobro", ustvrdio je Plenković.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica - Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
