Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade novi kalendar obilježavanja blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost.
"S obzirom na prijedlog koji smo jučer predstavili i našim kolegama u parlamentarnoj većini ovaj Dan neovisnosti je u ovakvoj formi bio vjerojatno posljednji koji je bio da smo ga obilježili na takav način", kazao je Plenković te je pokazao koji bi trebali biti novi praznici, blagdani i spomendani u Hrvatskoj prema prijedlogu njegove Vlade.
"25. lipnja je dan izvan školskog kalendara"
"Gledajući postojeći sustav zaključili smo da u Hrvatskoj treba ostati na sustavu neradnih dana koji imamo danas, a to je 13 neradnih dana", kazao je Plenković i dodao da se ne povećava broj neradnih dana. Objasnio je da blagdani koji su uvedeni 2001. godine nisu "zaživjeli u narodu".
"Kad je riječ o Danu državnosti koji se od 2001. godine obilježavao 25. lipnja, bio je van školskog kalendara. To ima velikog efekta na mlade generacije", rekao je Plenković pa je objasnio zašto je prijedlog da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja.
Plenković je predstavio popis predloženih novih blagdana prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad.
"Tada se dogodilo prvo konstituiranje višestranačkog demokratskog Sabora. Izbori su bili krajem travnja 1990. Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koji su nas u procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja Hrvatske", objasnio je Plenković i dodao kako je taj datum bio jako dobro prihvaćen u narodu.
"Ogromna simbolika 18. studenog u narodu"
"Uz taj datum, u usporedbi s 25. lipnja, postojala je emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik", kazao je Plenković.
"Ideja je da u 2020., kad će biti 30 obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi", ustvrdio je premijer.
Novi blagdan 18. studenoga - Dan sjećanja za žrtve Domovinskog rata
Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
"Simbolika 18. studenoga je već sada ogromna u hrvatskom društvu i hrvatskom narodu", kazao je Plenković te dodao da je "Vukovar tri mjeseca prije toga doživljavao kalvariju". "U tom trenutku je Vukovar doživio konačni trenutak gdje je njegova žrtva postala i simbol sjećanja ne samo na žrtve Vukovara nego sve žrtve Domovinskog rata", rekao je Plenković i dodao da se na taj dan dogodio i strašan zločin u Škabrnji.
"Na ovaj način mislim da ćemo u budućem kontekstu obilježavanja toga dana imati vrlo jasan i bitan trokut - 30. svibnja Dana državnosti, 5. kolovoza koji ostaje Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i u konačnici 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", kazao je Plenković.
Dodao je da su sva tri datuma po njemu emotivna u pogledu kako ih percipira hrvatski narod i građani i da se tim blagdanima na primjeren način pozicioniraju oni ključni datumi koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države.
Plenković je istaknuo da će u prijedlogu zakona modificirati nekoliko spomendana i uvesti promjene te je napomenuo kako spomendani nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.
Dan neovisnosti više nije blagdan već spomendan
Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. 23. kolovoza obilježavat će se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Plenković je predstavljajući prijedlog promjena istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što to podrazumijeva.
"Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumicu, konfuzija, nedorečenost", ustvrdio je premijer.
Uvjeren je da će on u afektivnom smislu biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu modernu hrvatsku povijest i postoji u svijesti onoga što nam se događalo od 22. travnja 1990. kada su bili prvi izbori pa do 15. siječnja 1998. godine jer su sve te odluke jedan važan povijesno politički pravni proces.
"Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati", zaključio je Plenković.
