Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak na Brdu kod Kranja da unatoč prijeporima odnosi sa Slovenijom nisu u dramatičnoj fazi, komentirajući odnose sa susjednom državom u svjetlu pravnih postupaka koje je ona povela oko arbitraže o granici i pitanja stare devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci.
Plenković je rekao u izjavi za novinare nakon sastanka na vrhu država uključenih u Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) da u sadašnjoj situaciji sa Slovenijom oko graničnog pitanja, ali da mu je žao kad se otvorena pitanja mogu preliti na ljude, kao što je sada slučaj s ribarima iz obje države koji ribare u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu.
Glede traženja Slovenije da se u rješenje pitanja za staru deviznu štednju svojim posredovanjem uključi Europska komisija i najava da bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku ako ne obustavi postupke protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, premijer je kazao da je takav stav pogrešan jer "u Hrvatskoj sudovi djeluju neovisno od vlade Republike Hrvatske".
Što se tiče graničnog pitanja vezanog uz arbitražno rješenje i najavu Slovenije da će Hrvatsku tužiti sudu EU-a ako ne pristane na implementaciju arbitražne presude, Plenković je ponovio da je Hrvatska "na čvrstoj poziciji" i da je iz arbitražnog postupka izašla zbog njegove kompromitiranosti, iako je u taj proces ušla u dobroj vjeri.
Kad će Hrvatska u Schengen?
Plenković je podsjetio da je Hrvatska lani Sloveniji ponudila okvir za bilateralni dogovor o tom "zapravo jedinom pravom otvorenom pitanju" i da je u tom okviru bilo moguće naći "pravedno i za obje strane prihvatljivo rješenje".
Na pitanja u vezi s najavama moguće slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, ako Hrvatska ne pristane na primjenu arbitražnog rješenja, Plenković je odgovorio da blokade nisu dobar način za rješavanje pitanja, te da takav način ne bi koristio ni Sloveniji čiji bi interes i zbog nadzora nad ilegalnim migracijama trebao biti da Hrvatska što prije uđe u Schengen.
Premijer je dodao da će Hrvatska ispuniti sve tehničke kriterije za ulazak u Schengen i da je cilj da u njega uđe do 2020. godine, kad će preuzeti šestomjesečno predsjedanje EU-om.
Plenković je zahvalio slovenskom premijeru Miri Ceraru, s kojim se samo nakratko sastao na marginama sastanka, na dobroj organizaciji skupa i dobrim temama koje je Slovenija kao predsjedavajuća te inicijative istaknula, posebno pomoć državama u regiji na putu prema euroatlantskim integracijama.
Cerar je kazao da je s Plenkovićem razmijenio nekoliko riječi, no da nije bilo prilike za temeljitiji razgovor o problematičnim pitanjima.
Plenković održao bilateralne susrete
Hrvatski premijer sastao se na marginama summita SEECP-a s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, te ga pozvao da u svibnju dođe u posjet Hrvatskoj kako bi razmotrili cjelokupne odnose dviju država.
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je u vezi nekih rezervi u Sarajevu oko gradnje Pelješkog mosta kazao da je nesumnjiva činjenica da će se on nalaziti na hrvatskom državnom teritoriju i da će biti izgrađen, kako je i predviđeno.
U razgovoru s kosovskim premijerom Ramushem Haradinajem bilo je riječi o povećanju gospodarske suradnje i hrvatskim investicijama na Kosovu, kazao je hrvatski premijer, ali i o hrvatskoj manjini koja živi na Kosovu.
Treba smanjiti tenzije na relaciji Zagreb-Beograd
Na pitanje o nekim najavama da bi regionalna vlast u austrijskoj Koruškoj mogla zabraniti svibanjsku komemoraciju u Bleiburgu zbog ustaških simbola i jer se na skupu navodno okuplja ekstremna europska desnica i treba li zato odustati od pokroviteljstva hrvatskog Sabora nad tom manifestacijom, Plenković je kazao da ne vidi razloga da se ne nastavi pokroviteljstvo Sabora, ali da se sudionici okupljanja na Bleiburgu moraju pridržavati zakona Republike Austrije.
Govoreći o zadnjim tenzijama sa Srbijom u svjetlu incidenta Vojislava Šešelja prilikom boravka visokog izaslanstva hrvatskog Sabora u beogradskoj Skupštini, te nekih izjava srbijanskog ministra Vulina, Plenković je kazao da Hrvatska i Srbija trebaju smanjiti tenzije, nakon pozitivnih iskoraka do kojih je u zadnje vrijeme u odnosima bilo došlo.
No, ponovio je da je odluka izaslanstva da prekine posjet Srbiji nakon što je oskvrnuta hrvatska zastava bila pravilna te da se nije moglo drukčije postupiti.
"I mi Hrvati volimo teatar, ali ne u svojoj kući", poentirao je hrvatski premijer.
