Premijer Andrej Plenković predsjedava sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Nakon vijeća održava se i posebna sjednica Vlade na kojoj bi trebale biti donesene odluke uz izmjenu niza zakona zbog uvođenja nove službene valute od 1. siječnja 2023. godine.
"Pred nama je ostalo još dosta posla. Prvi i ključni prioritet je informiranost i zaštita potrošača. Moraju biti upoznati s procesom i zaštićeni od toga da netko lovi u mutnom. Ministarstvo gospodarstva je poduzelo niz aktivnosti kako bi proces bio transparentan i da se svi ponašaju korektno i fer, a ne nastoje profitirati. Drugi je provedba zakonodavnih aktivnosti koji će osigurati pravnu izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva: opskrba novcem banaka, poduzeća i građana. To je zahtjevan i skup proces, ali to je izrazito bitno. Četvrto je osvrnuti se na sve prednosti koje će nam donijeti članstvo u europodručju", poručio je premijer na početku.
Podsjetio je da je 5. rujna datum od kojeg je obavezno dvojno iskazivanje cijena koje će biti na snazi praktički cijelu 2023. godinu.
"Pozivamo potrošače da se percepcijski prilagode, a tu je prije svega važan tečaj koji je definiran i na osnovu kojeg se preračunavaju cijene. Nadzor dvojnog iskazivanja cijena je vrlo bitan. Cijene moraju biti istaknute na jasan i vidljiv način, sve mora biti istaknuto da ide in favorem građana. Tu očekujemo i angažman Državnog inspektorata i svih drugih", istaknuo je pozvao poslovne subjekte na potpisivanje etičkog kodeksa, što je dobrovoljno.
Rast cijena između 0,2 i 0,3 posto
"Suprotno često ponavljanoj tezi da će s eurom će sve poskupjeti, dosadašnja iskustva pokazuju da je on bio minimalan i jednokratan između 0,2 i 0,3 postotna boda što je zanemarivo u sadašnjim stopama inflacije", naglasio je dodavši da je cilj ojačati gospodarstvo, ojačati financijsku moć kućanstava...
Važna je i opskrba novom valutom, kazao je i napomenu da će u tranzicijskom periodu od dva tjedna - od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. u optjecaju biti obje valute. Moći će se dakle platiti u kunama, ali ćete dobiti kusur u eurima.
Nakon 1. siječnja 2024. kune u euro moći će se zamijeniti samo u HNB-u. Zbog uvođenja eura, kazao je premijer, izmijenit će se 80-tak zakona. Njih 60-tak mijenjaju se isključivo zbog uvođenja eura, a u drugoj skupini su zakoni kojima se mora prilagoditi neke dodatne segmente.
Podsjetio je kako Hrvatska već sada ima visokoeurizirano gospodarstvo. Naveo je i pozitivne primjere uvođenja eura u nekim drugim zemljama.
U Sloveniji koja je ušla u europodručje 2007. su brutto plaće rasle 48 posto, a cijene su rasle 26 posto.
Slovačka je uvela plaće 2009. - plaće su rasle 54, a cijene 20 posto. Estonija - plaće su rasle gotovo 50 posto isto kao i u Litvi koja je uvela euro 2015. godine.
"To su primjeri kako je standard građana u državama koje su uvele euro išao na bolje, kao i kupovna moć te razvoj i konkurentnost gospodarstva", istaknuo je premijer.
'Vi ćete dugo biti ministar!'
Sve je to vrlo važno u svjetlu inflatorne krize i energetskih šokova koji se događaju na globalnoj razini. Važno je da budemo u ozračju koje nas čini snažnijim, a Hrvatsku članstvo u europodručju čini snažnijom, dodao je.
Nakon Plenkovića obratio se i ministar financija Marko Primorac. "Teško je nakon ovakvog iscrpnog izlaganja reći nešto novo", rekao je Primorac. Plenkoviću je to bilo zabavno pa mu je dobacio: "Vi ćete dugo biti ministar."
370 poslovnih subjekata do sada je pristupilo etičkom kodeksu, a preuzeto je više od 6000 naljepnica, izvijestio je ministar gospodarstva Davor Filipović.
