Odlazak bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca predstavlja veliki gubitak prvenstveno za Francusku i Europu, ali i svijet, izjavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon komemoracije i ručka koji je za 30-ak stranih državnika u Elizejskoj palači održao aktualni šef države Emmanuel Macron.
"Odlazak petog predsjednika Pete Francuske Republike Jacquesa Chiraca je veliki gubitak za Francusku, Napravio je jako puno za Francusku i Europu, ali možemo slobodno reći da je imao i globalnu ulogu te je uvijek u svojim aktivnostima naglašavao vrijednosti Republike: vrijednosti slobode, demokracije, bratstva i solidarnosti", rekao je premijer novinarima.
Prema njegovim riječima, bio je jedan od najomiljenijih predsjednika i čovjek koji je bio državnik, sjajan političar i premijer te predsjednik u dva mandata.
"Po solidarnosti je bio posebno poznat, bio je čovjek koji se u političkom smislu borio protiv isključivosti (...) Danas su i Francuska i Europa, pa i cijeli svijet, bili na ispraćaju jednog velikog državnika", dodao je Plenković.
Podsjetio je da Chirac bio na summitu 2000. u Zagrebu te da je taj korak bio jako važan za europski put Hrvatske.
Macron uskoro u Hrvatskoj?
"Kasnije nas je podržavao u našim aktivnostima prema NATO-u i Europskoj uniji i došli smo ovdje jer cijenimo njegov doprinos i zato što što gajimo dobre odnose s Francuskom", rekao je premijer. Kazao je da je na ručku u Elizejskoj palači bilo puno prigoda za kontakte i unapređenja odnosa, te istaknuo da se radi na tome da predsjednik Macron u dogledno vrijeme posjeti Hrvatsku.
"Što se tiče razgovora s predsjednikom Macronom, mi ćemo se vidjeti za dva i pol tjedna na Europskom vijeću i zajednički radimo na tome da se u dogledno vrijeme organizira njegov posjet Hrvatskoj. Smatramo da bi to bilo jako dobro i korisno, osobito u kontekstu predstojećeg preuzimanja predsjedanja Vijećem EU-a", kazao je šef hrvatske vlade, dodavši da "moramo samo iskoordinirati kalendare".
Odnose s Francuskom je ocijenio jako dobrima, uz dijalog koji je "pun poštovanja i povjerenja". "Odnosi su jako dobri, a dijalog vodimo u svim pitanjima, europskim, sigurnosnim, globalnim, vezano uz situaciju na jugoistoku Europe", rekao je Plenković. Premijer istovremeno naglašava da uvijek trebamo unaprijeđivati gospodarsku i trgovinsku razmjenu.
Premijer Plenković je na komemoraciji Chiracu sudjelovao uz brojne sadašnje i bivše svjetske čelnike među kojima su bili i ruski predsjednik Vladimir Putin, talijanski Sergio Mattarella, njemački Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, belgijski premijer Charles Michel, libanonski Saad Hariri i mađarski Viktor Orban, bivši američki predsjednik Bill Clinton, bivši njemački kancelar Helmuth Schroeder i brojni drugi.
Ponedjeljak je u Francuskoj proglašen danom žalosti, vojna počast Chiracu je odana na Trgu časti u kompleksu Les Invalides, u nazočnosti predsjednika Macrona. Svečani obred služen je u crkvi svetog Sulpicija, drugoj najvećoj crkvi u Parizu nakon Notre Dame i poznatoj kao katedrala na Lijevoj obali, u mondenoj četvrti Saint Germain de Pres. Dan ranije počast preminulom bivšem predsjedniku Jacquesu Chiracu, koji je četrdeset godina bio istaknuta osoba političkog života u Francuskoj, odalo je na tisuće Francuza.
Smrt "Chichija", kako su ga zvali, u četvrtak u 87. godini, potresla je zemlju kojom je upravljao dvanaest godina (1995.-2007.) dok je između 1977. i 1995. bio pariški gradonačelnik. Tijekom svog mandata uveo je Francusku u eurozonu.
Za Hrvatsku je Chirac bio posebno važan
Za Hrvatsku je, slažu se analitičari, Chirac bio posebno važan. Prvi predsjednički mandat započeo je u svibnju 1995., samo tri mjeseca prije vojne akcije "Oluje".
Prekinuo je prosrpsku politiku svoga prethodnika Francoisa Mitteranda koji je na pozive da Francuska učini nešto kako bi se zaustavilo Slobodana Miloševića odgovorio da francuski vojnik nikad neće pucati na srpskoga vojnika.
Kad su postrojbe Ratka Mladića, zapovjednika vojske bosanskih Srba, zarobile francuske vojnike iz sastava mirovnih snaga, (UNPROFOR), Chirac je odlučno uzvratio i Francuska je sudjelovala u bombardiranju srpskih vojnih ciljeva u BiH, a poslije i u bombardiranju Beograda. S promijenjenom, uravnoteženom politikom, Francuska je, ističu analitičari, postala snaga mira na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Daytonski sporazum potpisan je u Elizejskoj palači, sa Chiracom u ulozi domaćina.
Chirac je posljednji francuski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku kada je 2000. sudjelovao na summitu Europske unije i zapadnog Balkana. Tada je kao predsjednik Europskog vijeća, zajedno s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, predsjedao sastankom na vrhu između EU-a i Albanije, Makedonije, Hrvatske, BiH, Savezne Republike Jugoslavije i Slovenije, ističući europsku perspektivu tih zemalja.
Kao gradonačelnik Pariza je u Gradskoj vijećnici u ljeto 1991. primio je tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji je prije toga imao dosta teške razgovore s Mitterrandom o krizi jugoslavenske federacije. Na međunarodnoj sceni ostat će upamćen po oštrom protivljenju napadu na Irak pod američkim vodstvom 2003., bez mandata UN-a. U domaćoj, francuskoj politici pamtit će ga po tome da je po prvi put priznao odgovornost države za deportacije Židova u nacističke logore smrti.
