Premijer Andrej Plenković na kraju 2021. godine može biti zadovoljan dobrim rejtingom svoje stranke, koja po svim istraživanjima ostaje vodeća, piše Novi List.
Posljednji potez njegove Vlade je mjera pod nazivom 'Biram Hrvatsku', kojom se osobama koje se vraćaju iz inozemstva u Hrvatsku, ili sele iz urbanih dijelova Hrvatske u ruralne, omogućuju naknade za samozapošljavanje.
"To je poticajna mjera na samozapošljavanje, koja se i dosad pokazala učinkovitom. Ukupno ju je koristilo oko 28.000 ljudi u Hrvatskoj u proteklih pet godina, a u 2018. i 2019. čak 85 posto korisnika mjere nastavilo je svoje djelovanje na tržištu. Potpore za samozapošljavanje povećavamo na maksimalnih 150.000 kuna, a pritom hrvatski državljani iz EU-a, uz mjeru samozapošljavanja, mogu dobiti poticaj od 50.000 kuna za povratak u Hrvatsku. To znači da za pokretanje vlastitog posla mogu ostvariti ukupno 200.000 kuna poticaja", rekao je Plenković.
Premijer se osvrnuo i na stopu rasta od skoro 10 posto, ali i opasnost od petog vala korone, odnosno omikrona.
"Naša procjena je godišnji rast viši od devet posto u 2021., a HNB-ova gotovo 11 posto. Time ćemo i po BDP-u i po broju zaposlenih premašiti razinu iz pretkrizne 2019. Takvog rasta ne bi bilo da nismo djelovali u sinergiji – gospodarstva, društva i države. Tome je pridonijela i izvrsna turistička godina, koja je dosegnula gotovo 80 posto turističkog prometa iz rekordne 2019., kao i više od 85 posto u financijskim rezultatima. Oporavak možemo vidjeti i u segmentu osobne potrošnje, rasta izvoza, kao i porasta industrijske proizvodnje, prometa u trgovini na malo te građevinskih radova. Sve su to sastavnice koje su pridonijele snažnom rastu BDP-a. Da nismo brzim i efikasnim mjerama uspjeli očuvati više od 700 tisuća radnih mjesta te likvidnost poduzeća, imali bismo katastrofalne posljedice za društvo i gospodarstvo", rekao je.
'Teško se miriti s preranom smrću'
Pojasnio da nitko ne može garantirati da neće biti novih zatvaranja.
"Nitko nema pouzdan odgovor koliko će pandemija još trajati. Ali ono što znamo jest da je zaštita od virusa u rukama svakog od nas: cijepljenje i korištenje booster doze, kao i poštivanje osnovnih mjera. Umjesto lockdowna ili policijskog sata, Hrvatska je odabrala balansirani pristup u kojem smo ciljanim mjerama išli čuvati i zdravlje ljudi i gospodarstvo. Stožer i HZJZ redovito prate situaciju od pojave omikron varijante virusa te ćemo sukladno potrebi poduzimati mjere. U Hrvatskoj zasad još nema masovnijeg širenja omikrona, no to nije razlog za opuštanje", tvrdi Plenković.
Problem je pak broj umrlih od covida gdje smo među najgorima u svijetu.
"Žao nam je zbog svih preminulih naših sugrađana i s puno poštovanja suosjećamo s njihovim obiteljima i svima koji su izgubili nekoga zbog pandemije s kojom se svijet bori već godinu i pol. Virus uzima najviše života među necijepljenima. I nakon, nažalost, 12 tisuća preminulih od ili s covidom-19, imamo situaciju da dio ljudi sluša one koji govore protiv cijepljenja. Time sami nažalost odaberu rizik koji donosi necijepljenje. Od proljeća u Hrvatskoj je cjepivo dostupno za sve. Imamo i više nego dovoljno cjepiva na raspolaganju i teško se miriti sa svakom preranom smrću koja se mogla spriječiti cijepljenjem. Ovom prigodom još jednom izražavam zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima koji neumorno rade od prvog dana borbe s pandemijom", smatra.
Zoran Milanović, Boris Vujčić, Andrej Plenković i Željko Reiner
Problem obnove
Sljedeću godinu trebalo bi obilježiti uvođenje eura u Hrvatsku.
"Uvođenju eura pristupamo temeljito, pri čemu posebno vodimo računa o zaštiti potrošača te o spremnosti društva i gospodarstva za ulazak u europodručje od 1. siječnja 2023. Ispunit ćemo i sve ekonomske kriterije jer ćemo nastaviti smanjivati proračunski deficit i javni dug. Ključni cilj je da članstvom ojačamo gospodarstvo i podignemo životni standard građana. Ne očekujemo da bi samo uvođenje eura moglo imati značajniji utjecaj na rast cijena, a pogotovo na standard građana, jer je iskustvo drugih zemalja pokazalo da je utjecaj na stopu inflacije vrlo mali. Mi smo visokoeuroizirana zemlja, naši građani štede u eurima, cijene se često raspravljaju u eurima, turistička smo zemlja u koju većinom dolaze turisti iz Europske unije – to sve znači da prednosti preuzimanja jedinstvene europske valute uvelike nadilaze moguće posljedice", rekao je Plenković.
I on sam bi volio da obnova nakon potresa ide brže.
"Štete su velike i iznose 128 milijardi kuna, a proces zahtjevan i kompleksan, uz neriješena vlasnička i imovinskopravna pitanja. Zato smo i mijenjali zakonski okvir kako bi se obnova maksimalno pojednostavila i ubrzala, te kako bismo osigurali našim sugrađanima stopostotno sufinanciranje troškova za rekonstrukciju i obnovu oštećenih objekata. Naš je fokus na tome da obnova bude sustavna i kvalitetna, na način da zgrade i kuće budu sigurne i protupotresno ojačane, a to podrazumijeva kvalitetnu izradu projekata i izvedbu na terenu. Na Banovini je obnovljeno više od 1.000 objekata, a izrađen je i predstavljen Plan izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Svi koji su smješteni u privremenim objektima imaju i dalje mogućnosti na adekvatan zamjenski smještaj. Nitko na potresom stradalom području neće biti prepušten sam sebi", dodaje.
Agenda mržnje protiv HDZ-a
Naravno, premijer se osvrnuo i na Mostove prikupljene potpise za referendum o Nacionalnom stožeru, ističući kako poštuju one koji su potpisali.
"Ako su sakupili potpise, neka ih predaju, a potpisi će se provjeriti na najtransparentniji način. Što se tiče Mosta, oni mene uopće ne zanimaju i mislim da je ova premisa iz pitanja potpuno pogrešna. Obrnuto, Most je taj koji svakodnevno promovira agendu mržnje protiv HDZ-a koji vodim, ali i drugih društvenih skupina čija ustavna prava dovode u pitanje. U tome im je saveznik i Milanović", smatra Plenković.
"Što se Mosta tiče, kad su izbačeni iz Vlade jer su se kao nelojalan partner 2017. pridružili inicijativi oporbe za opozivom člana vlastite Vlade, postupno su ih svi počeli razotkrivati kao destruktivce i udaljavati se od njih. U posljednje vrijeme još perfidnije slijede primjer nekih radikalnih pokreta u Europi koji žele profitirati i parazitirati na ugrozi ljudi te izvode cirkus oko covid potvrda. I tu traže prostor svog političkog djelovanja", dodao je.
Komentirao je i odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
"Nema znaka jednakosti s onim tko konstantno vrijeđa čitav niz aktera u društvu, svjesno krši Zakon o sudovima i Zakon o obrani, govori da je covid-19 karijes te Hrvatsku nepotrebno i na štetu njezinih interesa svađa s drugim zemljama – evo primjera: Austrija, Mađarska, Nizozemska, Ukrajina, BiH, Srbija… Za razliku od takvog pristupa, a sve u savezništvu s destruktivcima iz prethodnog pitanja, ja ću se nastaviti baviti bitnim temama za Hrvatsku i boriti se za nacionalne interese", rekao je premijer.
