Premijer Andrej Plenković imao je danas neobično kratak uvod u sjednicu Vlade, prenose Vijesti.hr. Na početku se osvrnuo na aktualna događanja u proteklom tjednu. Spomenuo je posjet Češkoj i bilateralni susret s premijerom Babišem, dogovor o sedmogodišnjem proračunu za EU te istaknuo da Hrvatska ima priliku s finskim predstavnikom napraviti iskorak.
Spomenuo je i sastanak sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem za koji je rekao da je dobro prošao.
"Bio je dobar sastanak gdje smo se dotaknuli brojnih projekata od kojih su neki već u provedbi. Surađivat ćemo na svim projektima koji su u interesu razvoja grada."
S Marićem danas 'brani' proračun u Saboru
Istaknuo je da danas s ministrom financija Zdravkom Marićem brani proračun za 2020. pred zastupnicima u Saboru. "Imamo aktivan dan, kao što znate.''
Osvrnuo se i na proslavu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. "Još jedan poticaj da zajedničkim snagama ulažemo u visoko obrazovanje i znanost. Važno je da svi koraci koje poduzimamo idu u korak s europskim obrazovnim područjem."
Na dnevnom redu sjednice su, između ostaloga, Nacrt konačnog prijedloga zakona o privatnoj zaštiti te Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2019. za razdoblje svibanj – listopad 2019., pišu Vijesti.hr.
Financiranje objekta pulske bolnice
Vlada je danas na sjednici odlučila s dodatnih 150 milijuna kuna poduprti financiranje izgradnje i opremanje novog objekta pulske Opće bolnice, a premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je to važna poruka i Puli i Istarskoj županiji te razvoju cijelog zdravstvenog sustava. Vlada je naime, dala Dalo suglasnost Ministarstvu zdravstvu za preuzimanje obveza na teret proračuna za razdoblje 2020. 2035. godine, odnosno dala državno jamstvo u korist Erste&Steiermärkische Bank u Rijeci za kreditno zaduženje Opće bolnice Pula radi financiranja izgradnje i opremanja nove građevine Opće bolnice Pula,
Ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je odluka o izgradnji nove bolnice u Puli donesena 2011. godine, no da je cijeli proces stagnirao s dolaskom bivše Vlade, da bi ga ponovno pokrenula sadašnja Vlada prije tri godine. "Bolnica je većim dijelom izgrađena, međutim, u međuvremenu su se dogodile i tehničko-medicinske i građevne promjene tako da je za potpuni dovršetak i opremanje potrebito još dodatnih 150 milijuna kuna", rekao je Kujundžić posjetivši da je ranije već osigurano 600 milijuna kuna.
Premijer Plenković rekao je da je to važna poruka Puli i Istarskoj županiji i važna poruka o razvoju zdravstvenog sustava u svim krajevima Hrvatske, podsjetivši i na projekt izgradnje bolnice u Rijeci. "Ovo su dva velika projekta u zdravstvenom sustavu, ali ne i jedina kojima se bavimo. Bit će ih još, u pripremi su ili u realizaciji", dodao je.
DNA laboratorij u Zagrebu
Vlada je podržala i financiranje nabave kapitalne opreme i uređenje dodatnog prostora za DNA laboratorij Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrijedno 5 milijuna kuna.
Ministarstvo hrvatskih branitelja zaprimilo je, naime, od Medicinskoga fakulteta u Zagrebu molbu za pomoć u nabavi kapitalne opreme te uređenja dodatnog prostora za DNA laboratorij, čija procijenjena vrijednost iznosi oko pet milijuna kuna, a radi napretka u identifikaciji 872 osobe čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim i pojedinačnim grobnicama (stanje prema službenoj evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja na 22. listopada 2019.) kao i identifikaciji novo-ekshumiranih posmrtnih ostataka.
Novac će biti osiguran u proračunu na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja.
Zakon o privatnoj zaštiti
U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlogom zakona o privatnoj zaštiti kojim se, među inim, uvode i dvije nove kategorije zaštitara – specijalist te zaštitar IPU (izrađivač prosudbe ugroženosti). Trenutno u Hrvatskoj poslove privatne zaštite obavljaju 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 115 obrta tehničke zaštite, 147 unutarnjih čuvarskih službi, s ukupno oko 16.500 aktivnih osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.
Zakonom se uvodi i mogućnost osiguranja i pratnje šireg spektra roba cestovnim putem te se i obrtnicima omogućava da obavljaju poslove tjelesne zaštite. Pojačava se i dodatni nadzor kroz sigurnosne provjere ne samo odgovornih osoba već i svih drugih osoba koje se upisane u registar osnivača tvrtki.
