Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković, piše u četvrtak belgijski dnevni list Le Soir.
U Bruxellesu počinje dvodnevni summit, Europsko vijeće, na kojima se za večerom očekuje rasprava i eventualno odluka o tome tko će Europskom parlamentu biti predložen za novog šefa ili šeficu Komisije.
A upravo su se imena Andreja Plenkovića i Kolinde Grabar-Kitarović počela spominjati kao iznenadne, ali najozbiljnije opcije za novog predsjednika, odnosno predsjednicu Europske komisije, piše današnje izdanje belgijskog dnevnog lista Le Soir.
U tekstu Le Soira kaže se kako vodeći kandidat Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber više nema nikakve šanse postati mandatar nove Komisije, a na njegovo bi mjesto mogao doći Hrvat, odnosno dva - Kolinda Grabar Kitarović ili Andrej Plenković dok bi novi predsjednik Europskog vijeća po tom bi scenariju postao belgijski premijer Charles Michel.
Spominju se imena dva Hrvata
Le Soir, koji važi za ugledan i ozbiljan list, piše pozivajući se na neimenovane izvore da EPP traži novog kandidata koji bi mogao dobiti širu podršku. List dodaje da bi Michel Barnier bio kandidat koji bi mogao dobiti podršku za predsjednika Eruopske komisije, "ali da nijedan izvor nije spomenuo njegovo ime".
"S druge strane, pojavilo se jedno ime: ime hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović".
"Ime hrvatske predsjednice pojavilo se u posljednja 24 sata, kada je EPP pritisnut potrebom da napusti kandidaturu svog čelnika Manfreda Webera, pojačao potragu u svojim redovima. Šefica države od 2015., sa solidnim ministarskim iskustvom bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Oko nje je veći konsenzus nego oko premijera Plenkovića, koji se također spominje, ali ona ima nešto izraženiji nacionalistički profil", navodi list.
Za Plenkovića list navodi da je "cijenjen među svojim kolegama". "Ali njega su šefovi država ili vlada iz EPP-a izabrali da ih predstavlja u tripartitnim pregovorima premijera o imenovanju čelnika, što je znak povjerenja. Mogao bi biti korisno i konsenzualno rješenje", navodi list.
Mogući predsjednik iz redova liberala
U slučaju da EPP dobije mjesto predsjednika Komisije, mjesto predsjednka Europskog vijeća pripalo bi liberalima, koji su se udružili sa zastupnicima izabranim na listi francuskog predsjednika Emmnuela Macrona, navodi Le Soir i dodaje da bi to mogao postati Charles Michel, vršitelj dužnosti belgijskog premijera.
Socijalistima bi onda pripalo mjesto predsjednika Europskog parlamenta, koje bi onda na polovici mandata prepustili zelenima, zatim mjesto visokog predsjednika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te jedan važan ekonomski resor u Komisiji, piše Le Soir.
Iako zvuči nemoguće, do kraja današnjeg dana znat ćemo kako će se rasplesti ova situacija.
Summit u Bruxellesu
Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.
Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.
Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.
Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije - iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeć i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.
Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.
Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom na to da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komsije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.
Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački
demokršćanin Manfred se Weber, vodeći kandidat socijalista je
Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije
nekoliko dana promijenila ime u "Obnovimo Europu" najčešće
spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju
kandidatkinju.
Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept
"spiteznkandidata" po kojem europske političke stranke prije
izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za
predsjednika Komisija, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti
većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se
koncpetu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklararnih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.
Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.
