Danas se održava 234. sjednica Vlade Republike Hrvatske, a na samom početku obratio se hrvatski premijer Andrej Plenković.
Na dnevnom je planu prijedlog odluke o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, kao i prijedlog odluke o donošenju Izmjene Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. godinu.
"Najprije da se osvrnem i da zahvalim predsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi privremenog rješenja za čelnu osobu VSOA-e i da ponovim da je pozicija Vlade i dalje čvrsta na prijedlog brigadnog generala Mije Validžića sa svim kompetencijama koje on ima u svojoj dosadašnjoj karijeri pa i na aktualnoj dužnosti u okviru Glavnoga stožera da preuzme tu dužnost s te pozicije", rekao je premijer.
Dodao je da će se u sljedećim tjednima voditi razgovori s Uredom predsjendika da bi se ovo pitanje što prije riješilo.
"Htio bih se osvrnuti na niz posjeta u našim dalmatinskim gradovima. Prije svega, Splitu. Zahvaliti ministru zdravstva Viliju Berošu i ravnatelju Meštroviću na realizaciji velikog ulaganja u Objedinjeni hitni bolnički prijam u KBC-u Split. Riječ je o investiciji vrijednoj devet milijuna eura - pola je iz državnog proračuna, pola iz europskih fondova", kazao je i poručio da je riječ o snažnoj podršci Vlade Gradu Splitu za kvalitetnu zdravstvenu uslugu.
"Ovo je veliki poticaj i samo dio ukupnog ulaganja od 70 milijuna eura u zdravstvenom području Splita, Splitsko-dlamatinske županije od strane države u proteklih nekoliko godina našeg mandata s time da imamo još ambiciju da 340 milijuna eura izdvojenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uložimo u hrvatsko zdravstvo u godinama koje su pred nama", istaknuo je.
"Važan događaj u Šibeniku gdje smo otvorili Studentski dom Palacin vrijedan 11 milijuna eura, ogromno ulaganje u obrazovno infrastrukturu. U ovom slučaju je to studentski dom na području nekadašnje vojarne koji ima kapacitet oko 340 ležajeva, najmodernije opremljen i uređen. Sjajna je to prilika za Visoko učilište u Šibeniku da omogući kvalitetan smještaj studentima, a osobito onih koji imaju niže socioekonomske uvjete. Otprilike 60 posto mjesta je rezervirano za te studente. To je krasan doprinos policentričnom razvoju hrvatskog obrazovnog sustava i pozicioniranju Šibenika kao obrazovnog grada uz sve ostale gospodarske, sportske, turističke i kulturne karakteristike koje krase ovaj dalmatinski grad", pojasnio je.
"Nakon toga Zadar, investicija od ukupno osam milijuna eura, APN-ovi stanovi, kontribucija države na razini od tri milijuna eura - sto stanova čak na crvenim kućama. Još jedan isto tako odličan primjer transformacije nekadašnjih vojnih objekata jer su tu isto bile vojarne u vlasništvu koje je prepušteno u konačnici gradu, komunalnoj infrastruktura od strane grada, subvencije. Izrazito je u današnjim okolnostima povoljna cijena metra kvadratnog u ovim stanovima koje smo obišli i to je velika poruka za mlade obitelji u Zadru, za demografsku politiku, ali i za konzistentnu politiku rješavanja stambenoga pitanja uz snažan angažman i poticaj države", rekao je Plenković.
Zahvalio se ministrici kulture na doprinosu i angažmanu, kao i organizatorima Dubrovačkih ljetnih igara koje je otvoreno u ponedjeljak uz mnoštvo programa. Poručio je da se otvaraju i Splitsko ljeto i Pulski festival.
Zahvalio se i Gordanu Grliću Radmanu na organizaciji Dubrovnik foruma.
"Prisjetili smo se 28. godišnjice strašnoga genocida u Srebrenici kada je pogubljeno više od osam tisuća nedužnih dječaka i muškaraca bošnjačkih. U Hrvatskom smo saboru obilježili Dan sjećanja. Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikada niti ne ponovi", istaknuo je i izrazio sućut obiteljima strašnog genocida.
Plenković se dotaknuo i pitanja HEP-a te rekao da će se na današnjem Odboru za gospodarstvo rasvijetliti okolnosti ove situacije, odnosno popodne će se sastati ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i čelnici Plinacra, HERA-e i HROTE-a.
"Iskoristio bih ovu prigodu da ponovimo bit politike Vlade Hrvatske u ovoj energetskoj krizi bez presedana. Prvo, energetska kriza uzorokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu. To je polazišna točka svih okolnosti u kojima djelujemo u preteklih godinu i pol dana. Ta agresija na Ukrajinu prouzročila je ne samo tragediju i ogromne žrtve za ukrajinski narod, ogromne štete, destabilizaciju sigurnosne arhitekture Europe. Ona je imala enormne ekonosmke, energetske, prehrambene pa, naravno, i inflacijske posljedice na brojne države", rekao je.
"Praktički niti jedna država na tlu europskog kontinenta nije prošla bez posljedica u odnosu na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena anegenata. Prije svega, rastu cijena plina auomastki veže za sobom rast cijena struje, naftnih derivata. Kad raste cijena energenata, ona se prelijeva u cijene i troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja. Politika Vlade Republike Hrvatske imala je za cilj očuvati socijalnu koheziju i soriječiti socijalnu frakturu i u tome je u potpunsoti uspjela", komentirao je Plenković.
"Imala je za cilj u energetskom smislu dva temeljna ključna elementa: prvi da cijena energenata bude priuštiva našim građanima, gospodarstvu i instituacijama. Drugi, da osiguramo sigurnost opskrbe energentima. Hrvatska, hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo niti u jednom trenutku od početka ruske agresije na Ukrajinu nije došlo u rizik nedostatka bilo kojeg energenta", istaknuo je i dodao da je uvijek bilo plina, struje i anftnih derivata te da su uvijek cijene tih energenata bile priuštive za građane i gospodarstvo. Kako je poručio, sve to je zbog pravovremenih Vladinih odluka.
''Važnu ulogu je imao HEP, što je važno i ispravno. To je državna kompanija i u ovakvoj krizi je instrument za osiguranje cijene i dovoljne količine plina. Osigurane su zalihe plina i za iduću sezonu'', rekao je.
Ipak, zaključio je da ova situacija nema utjecaja na građane.
"Prije oko godinu dana imali smo vapaj oporbe da hravstki plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku", kazao je i dodao da su u prošloj godini osigurali da se podzemno skladište plina na vrijeme ispuni da je prvog dana listopada bilo na gotovo sto posto.
"Politika osiguranja zaliha plina bila je vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, kao i u ratnim okolnostima u Ukrajini, može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin ne šalje iz Rusije preko Ukrajine dalje prema Europi. Morali smo osigurati energetsku sigurnost'', bio je jasan Plenković.
Izvješća neovisnih tijela - Plinacro, HROTE, HERA, te HEP-a dostavljena su Odoboru.
"Na temelju izvješća ćemo detaljno analizirati situaciju, koju mi želimo rasvijetliti i da donesemo odluke ako ih treba donijeti", zaključio je Plenković.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Za oporbu nema nedoumica, kažu da je Plenković glavni krivac: 'Riba smrdi od glave''
