Cijene nas svakim danom sve više i više iznenađuju, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta kaže kako su se stope inflacije otele kontroli.
"Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast", rekla je Vizek za Dnevnik Nove TV pa dodala:
"Neizvjesnost je zaista velika, upravo tako. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena - inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka - zaostaje."
'Poanta jest da manje trošimo'
Kazala je i kako će to utjecati na Hrvatsku.
"Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja - dakle, direktno utječe na naše troškove financiranja.
Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje trošimo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju."
Zamrzavanje rasta cijena?
S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najviše stope inflacije od 90-ih, postoji i mogućnost da premijer Andrej Plenković zamrzne rast cijena, no Vizek kaže da to nije dobra ideja. "Da, to definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta", rekla je pa pritom dodala:
"Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome što se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju tržišne ekonomije."
20 posto BDP-a dolazi od turizma
Činjenica je da gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma, a Vizek je objasnila negativne stvari toga.
"U ovakvim situacijama se ovakve ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost. Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da - što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona ići na fakultet", zaključila je.
