Predsjednica Udruge Hrvatski savez stanara građana Zagreba, Gordana Vojković, govorila je danas za N1 o problematici zaštićenih najmoprimaca nakon što je Europski sud za ljudska prava zaključio da je nemogućnost vlasnika da koriste vlastite stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci, odnosno ostvare odgovarajuću najamninu, povreda prava na mirno uživanje vlasništva.
“Ja bih se prvo vratila u '45. godinu, radi se o tome da su ti stanovi koji su dodijeljivani '59. godine s rješenjem o ostavinskom pravu bili u državnom vlasništvu. Znamo da je '59. osnovan Stambeni fond i počela su se izdavati rješenja o nositeljima stanarskih prava. To su ljudi koji su u tim stanovima živjeli kao podstanari, u tom momentu, a stanovi su oduzimani od strane države nakon završetka rata i kontrole tko živi u višekatnicama, jesu li to sve vlasnici ili podstanari.
Tada se ustanovilo da su u kućama i od 10 stanova većinom bili podstanari na koje vlasnici nisu plaćali porez na dobit. Tada se to smatralo ratnim profiterstvom i zbog kaznenog dijela ratnog profitersta ti su stanovi oduzimani, vlasnici kažnjavani, stanari zadržani u stanu i osigurano im je fiksno plaćanje stranarine”, objasnila je Vojković.
Zaštićeni najmoprimci
Rekla je da vlasnici, kojima su stanovi oduzeti, nikada nisu tražili povrat. "Papirnato smo postali zaštićenim najmoprimci i donošenjem zakona o Zaštićenim najmoprimcima diralo se jednu skupinu, tada je to bilo preko 13.000, u jednu manjinu", rekla je
Otkrila je da je iz stanova deložirano oko 10.000 obitelji jer nitko nije htio poštivati odluku Ustavnog suda iz 1999. "koja je bila eksplicitna u svim svojim opsima da se vlasništvo ne vraća vlasnicima, da se njima ne može vratiti jer od tog dana prestaju sva vlasnička prava i ne mogu se vratiti”.
Jeftino kupovali stanove
Tvrdi da se stanari nisu trebali ništa dogovarati s vlasnicima jer im vlasnici nisu ni dali stanove nego država. "Dok se vodio postupak protiv Hrvatske, nitko nije napravio analizu stjecanja vlasništva. To je jako važno jer su to predmeti iz '45. jer su ljudi kupovali i po 10 stanova za petinu vrijednosti. Kuća u kojoj sam ja živjela, kuća s 4 kata, ona je kupljenja za 485.000 dinara, protuvrijednost danas je 8000 dolara za cijelu kuću.
Nije se smjela prodavati, vlasnik kojem je oduzeta htio ju je prodavati da si bar osigura prihod kada im je oduzeta. Tada su to kupovali špekulanti, a prodavane su skupa s nama unutra kao bijelim robljem”, tvrdi.
Do Plenkovića nisu tražili stanove nazad
Na pitanje što s ljudima koji žive u tim stanovima, Vojković kaže da bi ona to htjela pitati državu koja je, kako kaže, kod ukidanja zakona prošle godine u 9. mjesecu, na žalbu prijedloga izmjena i dopuna Kuščevićevog zakona, koji je bio izglasan u Saboru, ukinut, a s time su ukinuta i sva prava koja proizlaze iz tog zaštićenog najmoprimstva.
Ističe da vlasnici sve do 2016. godine i dolaska Andreja Plenkovića nisu tražili stanove nazad.
