Zašto divljaju cijene hrane diljem jadranske obale? Zašto kuglica sladoleda stoji tri i pol eura, a pizza 18? Kupnja voća i povrća na tržnici postala je pravi udar na novčanik. Jesu li takve cijene opravdane? Odvraćaju li domaće i strane turiste od odmora u našoj zemlji? Kakva je situacija na kontinentu?
Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, rekla je sinoć u emisiji Otvoreno HRT-a da cijene hrane rastu više no što je inflacija te je naglasila da su u lipnju cijene porasle 13 posto.
"Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU-u pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutačno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa", naglasila je.
Istaknula je da na tržištu hrane dolazi do stabilizacije iako su cijene hrane daleko od onog što su bile početkom 2020. godine, a pogotovo 2021. Na pitanje zašto su cijene na Jadranu tako visoke, Blažić je rekla da sve ovisi o destinaciji.
"Cijene u Dubrovniku na tržnici su skoro kao u Zagrebu, a cijene u Rovinju su gotovo 100 posto više," rekla je te dodala da je to stvar ponude i potražnje.
Realna cijena?
Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u, naglasila je da ako je cijena sladoleda na Krku 3,5 eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.
"Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi", istaknuo je.
Kaže da je idući faktor cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj, hrana i platiti mu kako bi ga imali. "I onda imate ulazne namirnice koje su poskupila 100 posto", naglasio je Letica.
Što je uzrok inflaciji?
Govoreći o tome jesmo li preskupi, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, smatra da se moramo vratiti tri godine unatrag.
"Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti ogromnom rastu inflacije", naglasio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Povrće daleko skuplje, ali tikvice pojeftinile. Konzultantica: 'Bit će korekcija'
Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana 2021. po dvoznamenkastim stopama u EU-u rasla, a u potrošačku inflaciju se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne „duhovne obnove”, nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.
"Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više no što smo trebali", rekao je i naglasio da u Europskoj uniji imamo višu inflaciju hrane nego što je to u svijetu.
Serdarušić smatra da je glavni razlog porasta cijena miješanje politike. "Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene", govori.
'Nismo imali primjedbe'
Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka, naglasila je da svake godine prije sezone dolazi do podizanja cijena izvanpansionske ponude, pa tako i sladoleda. Tko želi sladoled u sezoni, kupit će ga i po cijeni od tri eura, rekla je.
"Na Krku se odmara više od 35 tisuća gostiju i do sada nismo imali primjedbe na cijene", istaknula je i dodala da su trgovački lanci digli cijene koje osim turista plaća i lokalno stanovništvo. "Naši gosti većinom traže dobre namirnice iz OPG-ova, a cijene tih namirnica su više", govori.
Blažić kaže da troškovi trgovine u Hrvatskoj značajno rastu. Letica je rekao da su sva istraživanja naglasila da je gastronomija nešto na čemu se temelji turizam u Hrvatskoj.
"Novinari uvijek pitaju o cijeni, ali ne i jesu li gosti zadovoljni hranom", kazao je i dodao da drastično poskupljenje može opravdati samo kvaliteta.
