Od stotinu Hrvata, njih 42 prošle godine nisu imali dovoljno novca da bi otputovali na godišnji odmor, a po ovom kriteriju od Hrvatske su u EU-u bile gore samo Rumunjska, Bugarska i Grčka.
Eurostat je ove podatke objavio na zahtjev ljevičarske frakcije u njemačkom Bundestagu.
Vijest pod naslovom "Hrvati, jeste li svjesni koliko ste siromašni? Ovaj podatak će vam jasno pokazati na kakvom se dnu nalazimo" je izazvala brojne reakcije na Facebooku Net.hr-a, a mi smo probrali samo neke…
"To je istina, velika većina naroda jest siromašna, odnosno, pod kreditima, dugovima i s malom i neadekvatnom plaćom i radnim uvjetima. Tek mali dio živi dostojanstveno, odnosno, imućniji su. A ovi što glume po medijima da imaju, lažu", napisao je jedan komentator.
Sami smo si krivi
"Na žalost, ali sami smo krivi!", uvjerena je jedna naša čitateljica.
"Kako sad to, a veliki vođa veli da nismo ni svjesni kako nam je dobro u Hrvatskoj", napisao je jedan čitatelj jasno aludirajući na premijera Plenkovića.
"Kako? A ovaj (Plenković, op.a.) nam govori da živimo bolje? Još i glasamo za njega? Na sljedećima opet", poručuje čitatelj.
"A mi jedan korak naprijed, jedan korak unazad, a još je gore što mladi naraštaji odlaze za svojom egzistencijom diljem svijeta", kaže drugi čitatelj.
POGLEDAJTE VIDEO: Vozili se na krovovima auta, bili privezani na bove, ali napuhani flamingosi nisu više u modi. Direkt doznao tko su novi kraljevi plaže
"Zato su naši vladajući bogati, odmaraju se 12 mjeseci plus još dva preko ljeta", šaljiv je bio jedan komentator, a drugi je nastavio u istom tonu:
"Ne mogu ja biti toliko siromašan koliko rodbina može kukati, a ipak otići na more."
Jedna čitateljica smatra da smo u naslovu postavili "provokativno pitanje"...
'Nemamo razumijevanja jedni za druge'
"Siromašni smo većina, i Hrvati i susjedne nam države. Najgore je u svemu što jedni za druge nemamo razumijevanja i suosjećanja jedni s drugima, samo se naslađuju jedni drugima kao da će na taj način izliječiti svoje frustracije, ali nažalost nema rezultata. Pokušajmo razumjeti jedni druge i bit će nam bar na trenutak lakše. Ja mogu na more, ako hoću biti cijelo ljeto, ali nije to to. Kad čujem, vidim i nešto pročitam nije mi drago, a najviše suosjećam s omladinom, mladim obiteljima koje ne mogu priuštiti svojoj djeci malo radosti i bućkanja. Osvijestimo se ljudi, nije nama bitniji onaj stranac nego mi sami sebi. Oni će otići, a mi ostajemo. Treba malo humanosti usaditi u mozgove ovog našeg naroda, a naročito Dalmatinaca. Apeliram, ljudi sredite se i budite što manje pohlepni, pokažite da još ima ljubavi i razumijevanja za ovaj naš ispaćeni narod."
"Jedna grunfovska iz Alan Forda: siromašan si onoliko koliko nisi bogat!!! Jer nekad davno u Yugi smo imali SREDNJU KLASU..., ali to očito više nije bitno za funkcioniranje društva u kapitalizmu!"
"Nismo mi toliko siromašni da si ne možemo priuštiti ljetovanje na Jadranu, već pohlepna banda koja je neopravdano digla cijene do te mjere da graniči s kriminalom, a naša Vlada sve to šutke dopušta, jer se priprema za vlastiti bezbrižni i luksuzni dvomjesečni odmor zahvaljujući novcu spomenutog osiromašenog puka!"
"To je istina, velika većina naroda jest siromašna, odnosno, pod kreditima, dugovima i s malom i neadekvatnom plaćom i ratnim uvjetima. Tek mali dio živi dostojanstveno, odnosno, imućniji su. A ovi što glume po medijima da imaju, lažu. Velika većina ljudi u HR radi za plaću od 650 eura do cca 800, s time da kad se plate režije itd. ne ostane baš ništa, ili tek nešto jako, jako malo, opet nedostatno za iole što ozbiljnije, pa se ljudi zadužuju. Tko s takvom plaćom može uštedjeti 100 eura mjesečno, odnosno, 1200 godišnje? S druge strane, na zapadu, minimalac je 1700 eura, pa kad se plati stanarina, režije, putovanje do posla i natrag, te ostale potrepštine, opet se može i ostane nekoliko stotina eura u džepu. Naravno, s normalnim plaćama od 2300 do 3000 eura godišnje se nakon svih troškova može uštedjeti od 10.000 do 20.000 eura. S većim plaćama poput 3600 za malo bolje firme (3800 je npr. vozač autobusa, te manualni radnik u farmaceutskoj industriji i to bez medicinske diplome i sl.; rad u pakiranju proizvoda i sl.), a ima i plaćenijih poslova poput IT-a, farmacije i sl. uštedi se poprilično i nema potrebe za kreditima, ili barem ni izdaleka kao npr. u Hrvatskoj. Stoga, da, Hrvatska je sama po sebi paradoks, bogata u prirodnim resursima i ljudskim potencijalima, presiromašna u ekonomiji, korumpirana u sustavu. Zato mnogi odlaze na zapad i žive daleko bolje nego u Hrvatskoj."
