Neobično vrijeme za ovo doba godine. Kiša i sivi oblaci gotovo svakodnevno, vlaga u zraku, ni traga prošlogodišnjim ljetnim temperaturama. Kao da je netko vremensku prognozu stavio na reprizu, pa tako i ovotjedna prognoza ne donosi nikakva ugodna iznenađenja.
'Kad će prestati kiša' upisali smo, pomalo sarkastično, u tražilicu i Google nam je izbacio stranicu čiji naziv nam je dao naslutiti da smo na pravoj adresi. Ako oni nemaju odgovor, nema nitko.
"Ono što je ovog proljeća upečatljivo je svakako velika količina oborina. Prema podacima DHMZ-a već je u ožujku u Hrvatskoj zabilježena prosječna ili iznadprosječna količina kiše", kaže nam Kristijan Božarov s portala 'Kad će kiša'. Kroz smijeh dodaje da portal postoji već 15 godina, a poznat je po tome što svakodnevno objavljuje aktualne informacije o vremenu u prijateljskom i vedrom tonu, Ipak, posljednjih tjedana, priznaje Božarov, naziv portala postao je korisnicima i pratiteljima nepresušno vrelo ideja.
"Dobivamo razne prijedloge kako dozvati sunce i ljepše vrijeme", kaže kroz smijeh Božarov te pojašnjava što je uzrok ovakvom neobičnom vremenu.
'Ovako dugo kišno razdoblje nije česta pojava'
"Tijekom prohladnog travnja kiše je u nekim dijelovima zemlje bilo još više pa je, primjerice, u Osijeku i okolici travanj bio ekstremno kišovit mjesec. Kulminacija je došla tijekom svibnja kad su uz nove obilne kiše neke dijelove Hrvatske zahvatile i poplave. Ni početak lipnja nije bitno drukčiji. Općenito možemo reći da ovako dugo kišno razdoblje na razini cijele Hrvatske nije česta pojava", pojašnjava Božarov.
Iako su proljetni mjeseci i po višegodišnjem prosjeku relativno kišoviti, osobito lipanj koji je u dijelovima Hrvatske i najkišniji mjesec u godini, rijetko kada se dogode ovakva razdoblja od tri do četrii iznadprosječno kišna mjeseca.
Razlog?
Česte ciklone iznad našeg dijela Europe koje su donosile puno mediteranske vlage i obilne oborine.
Priroda nadoknađuje sušnu 2022.
"Ako pak sagledamo širu sliku i vratimo se unatrag na 2022. godinu vidimo da je ona u većem dijelu Hrvatske 'škrtarila' s kišom, što je najekstremnije bilo u Dalmaciji. Uzevši u obzir da vrijeme ne poznaje kalendar koji je ljudska tvorevina, moglo bi se reći da proteklih nekoliko mjeseci imamo nadoknadu za manjak oborina koji je bio prošle godine. Priroda nastoji dovesti stvari u kakvu-takvu ravnotežu, ali ovakvi ekstremni događaji bi u budućnosti s klimatskim promjenama mogli postati sve češći i intenzivniji", upozorava Božarov.
Trenutno dostupni prognostički izračuni, dodaje naš sugovornik, upućuju na zaključak da trajnije stabilizacije i ljetnih vrućina još nema na vidiku u sljedećih 10-15 dana.
"I dalje će se izmjenjivati sunce i oblaci, bit će relativno toplo, čak i sparno, ali promjenjivo. To znači da gotovo i nema dana kad barem negdje u Hrvatskoj neće biti naleta kiše ili popodnevnog grmljavinskog pljuska", kaže Božarov. Dodaje da će ova pojava biti češća u kontinentalnom dijelu zemlje odnosno, da bi stanovnici i gosti jadranske obale ipak trebali imati 'nešto ljetnije vrijeme'.
Svima ostalima, kišobrani bi još neko vrijeme trebali ostati pri ruci...
