Sindikat državnih i javnih službenika jučer je imao jednu (ne)zgodnu prvoaprilsku šalu - poslali su priopćenje u kojem stoji kako se u Dublinu otvorio Ured državne uprave kako bi olakšao život iseljenim Hrvatima. Foru je svatko mogao provaliti na prvu, no ona zapravo jako dobro ističe problem s kojim se Hrvatska u ovim trenucima suočava.
S problemom bijele kuge bombardiramo vas u mnogim našim tekstovima uglavnom pokušavajući tako utjecati na one koji jedini tu bijelu kugu mogu zaustaviti. Jer ako se nastavi ovim tempom, u Slavoniji i imotskom kraju uskoro više neće biti nikoga i ničega.
Finska postaje nova Irska?
Dio Hrvatske je u Irskoj, dio u Njemačkoj, a dio bi uskoro mogao put Finske. Njihova industrija stalno se širi, posebno u automobilskom, strojarskom i pomorskom sektoru te uskoro dolaze i po hrvatske radnike. Sljedećeg se tjedna, naime, u organizaciji Industry Finland, održava online sajam poslova na kojem će, ako je suditi prema stanju na hrvatskom tržištu rada, biti itekako zainteresiranih.
Osim toga, i Njemačka je uputila apel da joj nedostaje oko 17.000 radnika u njegovateljskom sektoru što znači da se i tu za Hrvate otvorila mogućnost zapošljavanja.
Porazni rezultati ankete
Sukladno tome pitali smo vas biste li otišli iz Hrvatske da vam se pruži prilika za to. Rezultati naše ankete su, u najmanju ruku, porazni. Gotovo 88 posto naših čitatelja koji su glasovali u anketi rekli da bi otišli bez previše razmišljanja. Samo 12,55 posto njih bi ostalo jer smatraju da vrijedi ovdje raditi za ukupni boljitak.
Jedan od uzroka ovako poraznih rezultata i općenito razmišljanja Hrvata po pitanju iseljavanja su i plaće. Ranije ovog mjeseca, naime, Savez samostalnih sindikata Hrvatske izvijestio je kako jedina nova država članica Europske unije u kojoj su plaće danas niže nego 2010. godine, odnosno u kojoj radnici zarađuju manje nego prije krize.
Nije ni čudo...
U Hrvatskoj je od 2010. do 2017. realna vrijednost plaća, kada se uzmu u obzir troškovi života, pala za 7,9 posto. U razdoblju od 2016. do 2017. hrvatske su plaće, pak, porasle za 1,2 posto, što je nedovoljno da bi se nadomjestio pad tijekom krize.
Prema podacima SSSH, čak 80 posto ljudi koji su iselili na taj se potez odlučilo zbog niskih plaća. Sasvim je jasno da se katastrofalne brojke u kontekstu iseljavanja neće promijeniti dok u Hrvatskoj ne porastu plaće čime će se potaknuti veća potrošnja, a samim time i ukupni gospodarski razvoj. Glavni akter u ovoj priči je država. Preostaje vidjeti hoćemo li dočekati obrat u ovim sramotnim brojkama ili ćemo sjediti dok se država ne isprazni poput džepova prosječnog hrvatskog radnika dva dana nakon plaće.