Izbjeglička kriza je okidač koji je otvorio raspravu o tome kakva bi Europska unija trebala biti sutra ili za desetak godina, izjavio je u petak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula na marginama javne rasprave na temu "Migracijska kriza i budućnost europskog projekta" održane u Zagrebu.
"Ako na početku ove krize i nije izgledalo tako, sada ispada da će izbjeglička kriza i sve ovo što se oko nje događa biti jedna kristalizacijska točka. Odnosno, to je pitanje na kojem će EU morati odgovoriti na smisao vlastitog postojanja i na profil kakav želi izgraditi kako bi se održala u ovom globalizacijskom svijetu", rekao je Picula novinarima.
"Izbjeglice su samo tema, okidač koji je otvorio dobrodošlu raspravu o tome kakva će EU biti sutra, hoće li to biti Unija u kojoj će dominirati političari Orbanovog tipa koji koriste izbjeglice i njihovu pojavu kako bi nametnuli vlastitu viziju kako Unija treba izgledati ili će prevladati onaj duh koji je i začeo, forrmirao EU, a to je duh zajedništva, suradnje različitih naroda i tradicija."
Picula je rekao da dok u normalnim, mirnim vremenima institucije EU-a mogu dati sjajne rezultate, u kriznim situacijama reagiraju sporo, pa čak i vrlo loše. Po njegovim riječima, jedna stvar je sigurna, a to je da status quo nije moguć.
Komentirajući mađarsku ogradu na granici, Picula je kazao da je pitanje koga ona štiti i od čega. "Ja mislim da na taj način predsjednik mađarske vlade (Viktor) Orban govori i o jednoj svjetonazorskoj krizi unutar EU jer ne možete s jedne strane vi podizati žicu ili izidove i tvrditi da branite EU od islama, od izbjeglica, a s druge strane otvoreno raditi u korist (ruskog predsjednika Vladimira) Putina koji jednako tako razbija tu EU, europski projekt u Ukrajini. To su pitanja na koja će prije svega morati odgovoriti čelnici EU."
Međutim, Picula smatra da ukoliko se okolnosti promjene, ako se
počnu vraćati izbjeglice, da će se i Hrvatska morati promijeniti
jer ona je u jedinstvenoj situaciji u Europi. "Mi smo jedina
članica EU-a koju je zapljusnuo val izbjeglica, a da nije u
schengenu, drugi su ili izvan EU ili u EU u schengenu. Vjerujem
da oni koji su za to zaduženi imaju operativne planove
ukoliko se doista nešto radikalno dogodi."
Europarlamentarac Andrej Plenković je rekao na marginama
javne rasprave da ne treba zaboraviti da Mađarska nije
jedina koja ima ogradu, imaju je Španjolska i Bugarska, te da
postoje pravne osnove da se u posebnim okolnostima nereguliranog
i nekontroliranog priljeva izbjeglica granice štite i na taj
način.
"Moje je mišljenje da EU mora imati zajedničku politiku, naći rješenje kako da zaštiti vanjske granice, kako da njima upravlja. Mislim da je ideja koja trenutno cirkulira o europskoj graničnoj obalnoj straži ideja koja će s vremenom dobivati puno više na težini, da treba ojačati Frontex, a prije svega pokušati rješiti krize na izvorištima gdje su njihova žarišta, a to su zemlje poput Sirije".
U toj situaciji Hrvatska mora biti odgovorna, mora kontrolirati svoju granicu, provoditi registraciju zbog nacionalnih i europskih propisa pa i međunarodnog prava, a naravno mora i održavati kvalitetne vanjskopolitičke i diplomatske odnose sa susjedima.
"Mislim da je tu bilo poteškoća i nekoordinacije sa Slovenijom i velikih očito tenzija od strane vlade prema Mađarskoj te po mom dubokom uvjerenju nepotrebnih gospodarskih blokada sa Srbijom koje su izazvale vrlo jasne i vrlo čvrste reakcije Komisije i visoke predstavnice i bilo je pritiska na Hrvatsku. Prema tome, moramo biti svjesni da su nam susjedi uvijek isti, da će kriza trajati i da jedino dijalogom i zajedničkim naporima moramo ovaj problem riješiti", istaknuo je.
Što se tiče Višegradske skupine, na čijem sastanku na vrhu nazoči u petak i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja boravi u posjetu Mađarskoj, Picula smatra da je Hrvatska trebala ući u Višegradsku skupinu još početkom '90-ih godina, ali je rekao da njezino tadašnje političko vodstvo to nije htjelo.
"Mislim da Hrvatska treba razvijati prije svega odnose s onima koji neposredno mogu pomoći da neke svoje nacionalne ciljeve ostvari. U ovome trenutku mislim da se moramo koncentrirati na ono što je za nas isključivo važno. Nemamo puno resursa, moramo pokazati europski tip solidarnosti, ali jednako tako s tim resursima i zašitititi nacionalne ciljeve ako bude trebalo i nekim drugim sredstvima."
Plenković je podsjetio da su članice Višegradske skupine
- Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka - susjedne zemlje koje
su snažno podržale Hrvatsku na europskom putu. "Sa svim tim
zemljama moramo imati odličnu, kvalitetnu suradnju. I mi smo dio
srednje Europe i u tom pogledu je dobro da je predsjednica danas
u Mađarskoj i da je na sastanku na vrhu Višegradske skupine.
Svaka suradnja s ovim zemljama, ne samo po temama izbjeglica
već i gospodarske suradnje i općenito da budemo jedan svojevrsni
mali klub unutar EU-a za nas može biti jedino i isključivo
korisno."
Govoreći o izbjegličkoj krizi, Plenković je kazao da je ona bila glavna tema plenarne sjednice ovoga tjedna u Strasbourgu na kojoj su nakon 26 godina po prvi put zajedno nastupili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande, što, kako je rekao, ukazuje na ozbiljnost i težinu ove krize u današnjoj Europi. Oni su pozvali i na solidarnost i na odgovornost. "Trebamo pokazati empatiju, solidarnost s ljudima koji bježe zbog životne ugroze, koji su pravi izbjeglice, azilanti, ali očito da se na razini EU-a radi vrlo precizna distinkcija između njih onih kojih koriste ovaj kontekst za ekonomsku migraciju", rekao je Plenković dodajući da se zbog toga mora individualno tretirati svaki zahtjev za azilom.
U javnoj raspravi na temu "Migracijska kriza i budućnost europskog projekta", koju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH, također su sudjelovali hrvatski zastupnici u EP-u Davor Ivo Stier, Marijana Petir i Davor Škrlec te govornici iz akademskog sektora.
