Otkrio je to u intervjuu Novo listu čelnik Mosta i jedan od dvojice budućih potpredsjednika Vlade Božo Petrov.
'Bolje smo proučili Oreškovića nego HDZ'
"Vjerovali ili ne, gospodina Oreškovića smo skenirali kada smo tražili potencijalne kandidate ako prođe naša ideja s nestranačkim premijerom. Iako ga nismo kontaktirali, znali smo za njegove sposobnosti i njegov životopis. Njega kao osobu nismo poznavali. U trenutku kad je HDZ predložio njega, obavili smo dva razgovora i bilo nam je sasvim dovoljno da ga podržimo. Osjetite je li neka osoba kadra iznijeti određene stvari za koje se borite, je li joj stalo do promjena kao što je stalo vama", kazao je Petrov.
Orešković nije, kaže Petrov, bio izabran samo zato što je dobro radio svoj dotadašnji posao. Mostovci su s njim razgovarali i o drugim stvarima.
"Ima jedna mala razlika između Mosta i HDZ-a kad je riječ o poznavanju njega kao mandatara. Na razgovoru s njim bilo je nas četvero iz Mosta i mi smo puno bolje mogli dati sliku tog čovjeka ostalim zastupnicima. Nakon toga obavili smo novi razgovor s njim, prije nego smo mu dali potpise. Bolje smo to mogli obaviti nego HDZ. S druge strane, HDZ je o njemu imao sliku mnogo prije nego što smo ga mi upoznali", objasnio je čelnik Mosta.
Bez radikalnih promjena monetarne politike
Upitan je i o tome zašto Most od početka nije išao s HDZ-om kao 'prirodnim saveznikom'.
"Ne bih rekao da je to prirodan savez. Ne bih se s tim složio. Nama je u fokusu prvo bilo da se pristane na reforme koje se moraju provesti, nakon toga smo inzistirali na nestranačkom mandataru. (...) Ni sada ne mogu reći kako bi se ponašala Domoljubna koalicija da je bila u situaciji u kojoj je bila ova druga koalicija, odnosno da joj je nedostajalo jednako potpisa za novog mandatara. U ovoj situaciji oni nisu napadali. Poslušajte ponovo Milanovića, koji i neki dan kaže da je bilo razgovora sa zastupnicima Mosta cijelo vrijeme", ističe Petrov.
Govoreći o prvim potezima i radu buduće vlade, kazao je da će zdravstvo biti učinkovitije i s manje troškova nego danas. Što se monetarne politike tiče, smatra da radikalne promjene koje bi ugrozili stabilnost sustava nisu potrebne. O mirovinskom sustavu, kaže, reba provesti detaljnu analizu, a potom i javnu raspravu.
'Ako svi zatvore granice, morat ćemo i mi'
Odgovarajući na pitanje o stavu nove vlade prema pitanju izbjeglica i žičanoj ogradi na granici, kazao je da će, ako ne bude dogovora svih uključenih država, Hrvatska morati donositi odluke kojima će štititi sebe.
"Vjerujem da je ostalo dovoljno mudrosti, da su i oni koji vode te države dovoljno racionalni da na kraju neke odluke neće donositi samostalno, nego da će se pristupiti rješavanju problema zajednički. Volio bih da se to dogodi. Ako se tako budu rješavale stvari, možemo očekivati da Hrvatska neće treba rješavati problem na način da diže žicu. I mi smo bili u potrebi i bili smo prognani i ne bih volio taj problem rješavati žicom, to je ono što sam vam rekao i kad smo prije tri mjeseca razgovarali. Ali ako se svi zatvore, mi ne možemo jedini ostaviti otvorene granice. Ne bih volio da dođe do toga da i Hrvatska postavlja žicu, da uopće o tome razmišlja", kazao je.
Ne vidi kako bi lustracija pozitivno utjecala na budućnost
Ideju lustracije, koju je kao jedno od važnijih obećanja u predizbornoj kampanji isticao HDZ, Petrov ne smatra presudnom temom.
"Za mene definitivno nije potrebno otvarati bilo kakav lov na vještice i takav način obračunavanja s prošlošću neće donijeti nikome dobro. Ne bih ulazio u to na koji način gospodin Karamarko promišlja lustraciju. O tome nismo razgovarali. Ako će se to gurati kao ideja, morao bih čuti što to za nekoga znači i kakav bi to oblik lustracije netko htio provesti. Ne vidim kako bi to pozitivno utjecalo na našu budućnost", kazao je Petrov u intervjuu za Novi list.
