Potpredsjednik hrvatske vlade i čelnik Mosta BožoPetrov za Hinu govori o prvim potezima nove vlade, o tome tko je bio teži pregovarač TomislavKaramarko ili TihomirOrešković, o 'nezadovoljnoj trojci' u vlastitim redovima, a komentira i svojedobnu neodlučnost ministra poljoprivrede DavoraRomića glede moguće privatizacije Hrvatskih voda te otkriva do kada će mu supruga s djecom još ostati u Metkoviću.
Koji su prvi potezi koje planirate provesti?
- Prva stvar koju ćemo napraviti je to da ćemo pokrenuti proces povezivanja svih javnih tijela, točnije povećavat ćemo opseg rada e-uprave odnosno e-Hrvatske na način da će biti povezane sve lokalne samouprave i regionalne, isto kao i javna tijela na državnoj razini s ciljem povećanja i transparentnost i učinkovitost. Formirat će se stručni tim koji će analizirati rad javnih tijela kako bi se moglo pristupiti racionaliziaciji i mogućem preustroju javne uprave.
Koja je to reforma vama osobno najvažnija?
- Ne mogu izdvojiti jednu kao najvažniju jer su mi sve jako
važne. Jedna za sebe ne znači ništa i sve se mora raditi u
paketu. Ako se dogodi jedna, a ne dogode se druge onda to neće
donjeti velikog pomaka. Kreiranje svih tih reformi startati će
odmah i paralelno.
Jeste li odustali od projekta smanjenja broja
županija?
- Nismo odustali od ničega što smo tražili tijekom usuglašavanja
reformi i s jednom i s drugom koalicijom ali smo rekli da će se
napraviti kvalitetna analiza te će se nakon toga pristupiti
rješavanju. Dakle, ako analiza kaže da se taj dio treba
smanjivati onda će se smanjivati.
S kim je bilo teže pregovarati s čelnikom HDZ-a
Tomislavom Karamarkom ili pak premijerom Tihomirom
Oreškovićem?
- Nisam definirao da su bili teški pregovači. Pregovarali smo o
različitim stvarima i nije bilo teško pregovarati ni s jednim od
njih dvojice. Reforme koje tražimo bile su prihvatljive svakoj
strani s kojom smo pregovarali no pitanje koje će se otvoriti kad
se krene s radom je koliko to zapravo svatko od njih želi.
U javnosti se čuju kritike kako je previše članova u
vladi upravo iz vašeg, neretvanskog kraja?
- Nije bilo nikakve sklonosti prema bilo kojem kraju. Kriterije
je bila stručnost te druge odlike koje smo tražili -
beskompromisnost, čestitost i želja za radom. Nakon toga smo
slali gospodinu Oreškoviću dva do tri kandidata. Na kraju se
jednostavno slučajno dogodilo da su tri kandidata, osim mene, iz
doline Nervetve, s tim da se jedan odselio prije više od trideset
godina, drugoga je preporučila grupa s kojom je radio programe,
dok je jedina osoba koju sam ja osobno preporučio iz tog kraja
ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Mediji su isticali Ivana Lovrinovića i Juru Martinovića
kao najizglednije kandidate za vladu, što je presudilo da nisu
ušli?
- Mi smo željeli da osobe koje imaju određena znanja i iskustva
budu dodijeljena u one sektore u kojima mogu dati najviše od
sebe. To što su neki ministri izabrani za ministra, pa ne
završava priča samo s ministrima.
Brine li Vas odlazak njih dvojice zajedno s Ivicom
Mišićem iz Mosta te koliko će to oslabiti poziciju Mosta u
vladi?
- Bez obzira na to što Lovrinović nije podržao vladu, na što ima
pravo kao saboraki zastupnik, jer u Mostu zastupnici ne moraju po
principu stranačke stege dizati ruku i za stvari s kojima se ne
slažu, očekujemo da će i dalje kao i gospoda Mišić i Martinović,
sudjelovati u radu Mosta i našeg kluba zastupnika.
Da danas znate sve ono što je javno izrečeno u saborskoj
raspravi na račun ministra branitelja Mije Crnoje i ministra
kulture Zlatka Hasanbegovića koji su iz kvote HDZ, bi li Most
uložio veto na njih tijekom utvrđivanja kandidata za
vladu?
- Ja bih prvo detaljno vidio što je i u kojem kontekstu rekla i jedna i druga osoba, a onda bi o tome razmislio. Koliko znam gospodin Hasanbegović je neke svoje teze stavio pod upitnik, a nije ih konstatirao. Ne znam koliko je uputno preispitivati neke stvari koje stoje u povijesti, a s druge strane negirati da je Hrvatska stekla svoju pravu neovisnost u Domovinskom ratu. Moj stav je da osuđujem bilo kakav totalitaristički režim. Za mene osobno nije nikakav problem antifašistički pokret već ono što je nastalo nakon toga, a to je oblik režima koji je postojao i ja tu pravim razliku. Ja ne negiram povijest, za mene je Hrvatska svoju povijest stvarala od Ilira do danas i ne mislim da se stvari trebaju mijenjati, ali se mora jasno znati što se dogodilo i u kojem trenutku.
Što se tiče registra izdajnika kojeg je spomenuo gospodin Crnoja, ne znam u kojem je to kontekstu rekao, ali da se o tome i slučajno pomislilo ozbiljno to nikada ne bi prošlo jer to Most ne bi nikada dozvolio.
Vaša politika je usmjerena protiv privatizacije voda a ipak ste dopustili ili propustili da ministar poljoprivrede koji dolazi iz vaše kvote bude Davor Romić koji je 2010. kao član Nacionalnog vijeća za vode bio neodlučan odnosno suzdržan prilikom glasovanju o promjeni statusa Hrvatskoj voda iz javne ustanove u d.o.o. Znači li to promjenu Mostovih temeljnih programskih smjernica?
- Mi imamo jasne stavove koji su usuglašeni sa našim ministrima
koji će uvijek provoditi ono što smo se kroz reformu dogovorili.
Tako da i da je to njegov stav s tim nemam nikavih problema. No,
ako je čovjek i imao takav stav, mogao je i promijeniti
mišljenje. Na temelju onoga što sam s njim razgovarao, on nije
zastupao mišljenje da Hrvatske vode ili bilo koje druge strateške
hrvatske resurse treba privatizirati, što je i službeni stav
Mosta.
Kako ćete kao visoki dužnosnik vlade privatno moći
'voziti' na dva kolosjeka - onom u Metkoviću gdje Vam je obitelj
i onom u Zagrebu?
- Supruga i djeca su odgodili dolazak u Zagreb na šest mjeseci jer je ona učiteljica pa nije bilo zgodno da sada prekida razred koji vodi. Drugi razlog njihovog ostanka je i to što mi se jedno dijete tek upisalo u prvi razred osnovne škole, drugo dijete ide na vježbe. Da se to sve ne prekida u pola godine odlučili smo pričekati sa njihovim preseljenjem u Zagreb još šest-sedam mjeseci. Tako da ću samo privremeno, preko vikenda, morati 'voziti' na dva kolosjeka.
