Na referendumu provedenom u kutinskoj Petrokemiji u travnju 2012. godine protiv privatizacije te tvrtke se izjasnilo čak 96,38 posto radnika, odnosno 1.811 njih.
Točnije, glasalo se o podršci sindikatima i Udruzi hrvatskih branitelja Petrokemije u aktivnostima koje za cilj imaju očuvanje većinskog državnog vlasništva u toj tvornici.
Stožer za obranu Petrokemije aktiviran je prije par dana ponovno, po šesti put.
"Osnovni razlog je ponovni pokušaj privatizacije Petrokemije, a koji je 3. siječnja 2013. najavljen na web stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI)", obznanio je Stožer u utorak u Kutini na konferenciji za medije.
Gubici dosegli razinu dobitaka prije povećanja cijene plina
Tvrtki se, naime, prigovaraju gubici koji iznose oko 170 milijuna kuna. Ipak, protivnici privatizacije smatraju kako za to postoje objektivni razlozi, dok je osnovni motiv za privatizaciju zapravo jednokratni prihod u državnom proračunu. Uz pad potražnje za gnojivima, gubicima je posebno pridonio rast cijene plina do 40 posto u odnosu na prethodnu 2011. godinu.
"Situacija u Petrokemiji je takva da smo godinama plaćali tridesetak posto skuplji plin od naše konkurencije u Europi unatoč činjenici da RH ima oko 70 posto vlastitoga plina. To nije spriječilo INA-u da nam po principu uzmi ili ostavi nameće ugovor kojim obračunava plin po formuli kao da je sav iz Rusije. To je ujedno i razlog za gubitke u 2012. godini. U isto vrijeme Vlada RH je ograničila cijenu plina za industriju na način da je iz te zaštite izuzela Petrokemiju i HEP čime je izravno omogućila ekstra zaradu za INA-u", priopćili su iz Stožera.
Čekali na ulazak u EU
"Petrokemija je na otvorenom tržištu bez ikakve zaštite od 2000. godine i mi takvu cijenu plina nismo ni na koji način mogli prevaliti na naše kupce", ističu dodajući da je HEP-u istovremeno omogućeno podizanje cijena struje za petinu!
"Svi znaju da ćemo od 2014. godine imati slobodan pristup EU tržištu plina pod istim uvjetima kao i naša konkurencija čime se pozicija Petrokemije u mnogome poboljšava. Tek tada ćemo biti u mogućnosti pokazati što i kako možemo na tržištu te i zbog toga smatramo kako bi privatizacija Petrokemije u ovome trenutku bila velika pogreška", upozoravaju.
Koliko radnih mjesta ovisi o Petrokemiji iz Kutine?
Ističu da ta tvrtka nije nikakvo opterećenje za državni proračun, dapače - uplaćuje u njega 200 milijuna kuna godišnje, a svojim doprinosima od 30 milijuna kuna pokrivaju čak polovicu proračuna Grada Kutine.
Privatizaciji se protive i zbog utjecaja Petrokemije na poslovanje Hrvatskih željeznica i Luke Šibenik, kojima čine značajan dio prometa, a posebno zbog utjecaja na poljoprivredu.
Isto tako Sporazum o načinu privatizacije Petrokemije kojega je tadašnja Vlada RH potpisala krajem devedesetih, namjerama ove Vlade bi se prekršio, upozoravaju, no nitko - od Pantovčaka do Banskih dvora o tome ne želi govoriti.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odbacio je medijske napise o privatizaciji kutinske Petrokemije naglasivši kako nije bilo razgovora o toj temi.
'Budućnost Petrokemije nije minus od 170 ili 180 milijuna kuna koji je učinjen u 2012. godini. tvarno nikad, čak ni slučajno u kuloarima, se u zadnjem periodu spomenula privatizacija Petrokemije. To ne znači da u nekom srednjoročnom ili dugoročnom planu nećemo ići u tom smjeru, u nekom modelu privatizacije o kojem trebamo još dugo da se dogovorimo', rekao je Vrdoljak.
(Media Servis)
