Još je samo dva dana do Dana D: u srijedu se održava spektakularno sudsko ročište na kojemu treba biti prihvaćena nagodba vjerovnika za Agrokor, prema kojoj najveći vlasnici najveće hrvatske kompanije postaju upravo - Rusi i Amerikanci.
Bit će to ujedno i kraj prve faze neviđenog pravnog, financijskog
i političkog izazova pred kojim se našla Hrvatska, izazova zbog
kojeg je umalo pala Vlada, izazova i afera koje su stajale
funkcije i potpredsjendicu Vlade Martinu Dalić i
prvog Vladinog povjerenika za Agrokor, Ante Ramljaka, a
stručnjaci kažu da će se repovi cijelog procesa vući još
godinama.
Ali nekako su izgleda svi već siti tog izazova i kao da svi jedva
čekaju nagodbu vjerovnika i da se ta drama konačno završi. Ali
isto tako mnogi misle da je završetak ovog prvog čina drame
ujedno i početak novih problema jer vlasnici Agrokora postaju
ruski bankari i američki lešinarski fondovi kojima će na prvom
mjestu biti izvlačenje dobiti i naplata svojih potraživanja, a ne
razvoj kompanije koja je okosnica cijelog hrvatskog
prehrambeno - poljoprivrednog sektora.
Naime, budu li prekosutra prošla nagodba ruske državne banke Sberbank i VTB u novom Agrokoru imat će 46,7 posto udjela. Vlasnici obveznica - američki fondovi dobit će - 25 posto.
Domaće banke 15,3 posto, a ostale strane financijske institucije 7 cjelih 7 posto! 4,7 posto udjela u vlasništvu dobivaju dobavljači, dok preostalih 0,7 posto vlasništva ide ostalim vjerovnicima. Da bi to sve prošlo, nagodbu trebaju izglasati vjerovnici sa 67 posto glasova.
Uoči Dana D gost RTL Direkta je čovjek najodgovrniji za uspjeh ili neuspjeh nagodbe, izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor Fabris Peruško koji je kazao kako je sve spremno za mega sudsko ročište u Ciboni.
"Veliki broj vjerovnika dat će svoje punomoći pa će njihov broj biti nešto manji. Očekuje se broj vjerovnika od tri tisuće, ali imamo i veliki broj malih vjerovnika pa broj neće biti tako velik", kazao je Peruško.
Objašnjava kako je za prihvaćanje nagodbe potrebo 67 posto glasova. "Po onome što imamo kontakte s vjerovnicima nagodba bi trebala poći. Obzirom da je posotak tako visok, uvijek postoji rizik da se određena grupa vjerovnika ne pojavi i ne glasa. Svaki broj je bitan i zato pozivam vjerovnike da se pojave u srijedu na ročištu i da glasaju za nagodbu kako bi mogli završiti sve", kazao je Peruško.
Objašnjava i što bi se moglo dogoditi ako nagodba ne prođe."Zakon predviđa ako nagodba ne prođe, budući da je rok na kraju, tada izvanredni povjerenik otvara stečaj. Imamo rok do 10.7. da se pokrene stečaj za svih 77 društava u satavu Agrokora. Vjerujemo da ćemo s nagodbom proći pa napominjem da je vrlo bitno da vjerovnici dođu, pošalju punomoći preko odvjetnika i da se glasa za nagodbu", kazao je.
Ipak, sve ovisi hoće li ostali vjerovnici prije glasanja o nagodbi dati pravo glasa američkim vlasnicima obveznica, bez čijih glasova nema te većine. Iako se čini da o pravu vlasnika odlučuju vjerovnici, a ne sud, Peruško tvrdi da nije tako. "Sud je taj koji odlučuje. On će konzulitrati ostale vjerovnike što misli o tome", kazao je Peruško.
Glavna primjedba na ovaj model nagodbe je da u nagodbi gubi država, gube dioničari, gube mirovinski fondovi, gube dobavljači, jedini koji dobivaju su ruske banke i američki fondovi i konzultanti. Peruško tvrdi kako je situacija obrnuta. "Oni koji će u budućnosti biti najveći vlasnici Agrokora su oni koji su izgubili najveće novce.
Sama nagodba napravljena je na principu da se svaka od 12 tisuća tražbina posebno i individualno pregledavala, ocijenjen je njihov nivo osiguranja koji imaju i na osnovu toga došlo se do konačne vlasničke strukture.
Osim nje postoji i jedan dio vjerovnika koji će se naplatiti kroz budući dug i oni vjerovnici koji su imali određene hipoteke nastavit će držati dug kompanije. Dobavljači su tijekom ovog procesa u agregatnom boju bili isplaćeni 60 posto što se u niti jednoj stečajnoj ili predstečajnoj nagodbi nije desilo", kazao je Peruško.
Tvrdi kako su i regresne mjenice na isti način kao sve tražbine
ušle u nagodbu te da će biti dio stečajne mase. Cijeli model
nagodbe se zasiva na tome da je Agrokor proglašen insolventnim
zbog gomile jamstava. Peruško tvrdi da je bitno naglasiti da su
svi dugovi i jamstva dospjeli u trenutku aktiviranja lex Agrokora
10. travnja 2017. godine kada je bivša uprava na čelu s Todorićem
zatražila aktivaciju zakona.
"Zakon jasno kaže da su u tom trenutku sva ta dugovanja dospjela.
Ta jamstva su 10. travanja dospjela i višestruko su veća nego
vrijednosti kompanija", kazao je Peruško.
Iako je lex Agrokor stvoren zbog sistemskog rizika, sada njegovi vlasnici postaju ruske i američke banke. Na pitanje nije li upravo to sistemski rizik, Peruško tvrdi kako on izvire iz toga što Agrokor nije mogao servisirati dugove zbog veličine.
"Nesposobnost kompanije da vraća dugove izazvala je i sistemski rizik jer je cijelokupni ekosistem oko nje bio ovisan o njoj. Sistemski rizik nije izvirao iz vlasništva i veličine nego zbog financijske nestabilnosti", kazao je Peruško.
Dobavljači se boje da će ruski i američki financijaši napumpati dobit i prodati poduzeća, no Peruško tvrdi kako u Agrokoru nema dovoljno imovine da bi se vjerovnici uspjeli naplatit.
"Njihova mogućnost da se naplate ovise o tome koliko će Agrokor u budućnosti uspješno poslovati. Što se tiče domaćih dobavljača i ovisnosti o Konzumu, to je maloprodajni lanac u RH koji ima najveći udio domaćih proizvođača.
To se odnosi na cijelu regiju gdje 70 posto naše police čine domaći dobavljači. Ne vidim da bi do preokreta moglo doći u budućnosti. bitno je napomenuti da će dobalvjači kroz nenaplaćene tražbine tijekom ovog postupka postati suvlasnici budućeg Agerokora", kazao je Peruško.
Druga primjedba je i da je lex iskorišten za financijska i vlasništva restrukturiranja, a da je suštinski Agrokor ostao ista firma koja će imati probleme kad zakon prestane vrijediti. Peruško tvrdi da ako nagodba bude uspješeo izglasana da će biti rješen veliki broj dugova.
"Velika većina poduzeća unutar sustava je profitabilna, u budućnosti treba popraviti određen stvari koje se tiču profitabilnosti i korporativnog upravljanja ono što je dovelo kompaniju gdje je - nepostojanje korektnog koproprativnog upravljanja", kazao je.
Na pitanje kada završava njegov mandat, Peruško odgovara kako se prvo mora izglasati nagodba. "Sud je mora potvrditi, moramo je implenetirati. Do trenutka kad će budući vlasnici preuzeti 100 posotnto upravljanje kompanijom predstoji nam nekih 6 mjeseci pod pretpostavkom da vjerovnici pozitivno izlgasaju nagobu", kazao je.
