Nakon sedam godina pada cjepnog obuhvata u Hrvatskoj, taj je trend zaustavljen prošle godine, piše u petak Večernji list. Očito su epidemije zaraznih bolesti, uglavnom ospica, što su proteklih godina diljem Europe izbijale i odnosile žrtve, otrijeznile mnoge koji su pod dojmom antivekserske kampanje bez ikakvih medicinskih opravdanja odbijali cijepiti djecu, kaže dnevni list.
Zaustavljanje tog trenda dobar je znak i ako obuhvati nastave rasti moguće je da izbjegnemo epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što nam je ozbiljno prijetilo zadnjih godina, poručuju epidemiolozi.
Najveći porast cijepljenja u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji
Najveći je porast cijepljenja uočen upravo kod primarnog MPR cijepljenja, odnosno prvog cijepljenja protiv ospica, rubeole i mumpsa, koje je skočilo s lanjskih 89% na 93,2%, te kod revakcinacije protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 86,6% na 89,4%), stoji u izvješću o cijepljenju za 2018. što ga priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
"Najveći je porast obuhvata uočen u županijama koje su u 2017. godini imale najniže obuhvate, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj", naveo je, među ostalim, u izvješću dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Inače, alergijske reakcije u rasponu od blagog osipa do anafilaktičkog šoka mogu se javiti nakon primjene svakog lijeka. HZJZ vodi registar nuspojava cijepljenja i ti podaci potvrđuju da se ozbiljne reakcije nakon cijepljenja javljaju vrlo rijetko, u RH godišnje jedna ili dvije koje zahtijevaju primjenu adrenalina te nekoliko njih koje zahtijevaju primjenu kortikosteroida, piše u petak Večernji list.
