Ministrica vanjskih i europskih poslova te potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić bila je gošća u RTL Danas, a s njom je razgovarao naš reporter Petar Panjkota.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je danas reterirala od nekih svojih bivših izjava da je ZDS stari hrvatski pozdrav - rekla je da je neprihvatljiv i kompromitiran - dakle, da ne postoje nikakve iznimke kada bi ga se moglo koristiti. Vlada RH je u tom smislu prošle godine davala nekakve drugačije signale. Što Vi mislite - bi li Hrvatska, kao što je to učinila Njemačka, trebala bez iznimke zabraniti sve simbole koji su vezani za režime iz 2. svjetskog rata?
Taj je pozdrav suprotan našem Ustavu i sigurno trebamo raditi na tome da sankcioniramo upotrebu bilo kakvih simbola totalitarnih režima. Ovaj pozdrav sigurno spada u takvu vrstu simbola.
Dakle, bez iznimke mislite da bi
trebalo?
Sigurno treba gledati što naš Ustav kaže o tome.
Pejčinović Burić: 'Kandidatura za glavnu
tajnicu Vijeća Europe je vrlo važna, znači da
postajemo vidljivi i na europskoj sceni'
S ministricom je naš reporter razgovarao u Münchenu, gdje se
održava konferencija o sigurnosti.
Najveću pažnju drugog dana konferencije o sigurnosti u Münchenu privukao je govor njemačke kancelarke Angele Merkel. U svojem govoru dosta je oštro komentirala postupke američke administracije - istupanje iz sporazuma s Iranom, istupanje iz Pariškog klimatskog sporazuma. Možete li Vi kao ministrica vanjskih poslova jedne od članica Europske unije (EU) reći da je u najmanju ruku teže surađivati s administracijom Donalda Trumpa?
Generalno, multilateralizam je u krizi, i ne samo u odnosima s
našim transatlantskim partnerima, nego i u drugim multilateralnim
organizacijama se traži neka modernizacija i promjena. Ono što je
sigurno za članice EU i za Hrvatsku jest da multilateralizam
danas nema alternativu. Iznimno je važno održati multilateralne
forume i surađivati i u tom segmentu zapravo gledamo naše
transatlantske odnose. Oni su sada sigurno nešto opterećeniji
drugačijim pristupom nego što smo navikli dugi niz godina, ali
mislim da i u tome treba ostati na tragu toga da su
transatlantski odnosi vrlo važni, posebno u svjetlu činjenice da
treba u kontekstu promjene odnosa ravnoteže snaga u svijetu i kad
su nuklearni sporazumi u pitanju, da treba svakako inzistirati na
održanju transatlantskih odnosa, makar se oni mijenjali, kao što
se vidi u nekim stvarima i Europa i pojedine europske zemlje i
Amerika ne misle isto.
Smatrate li Vi da će, kao što je danas rekao bivši
potpredsjednik SAD-a Joe Biden, Amerika ponovno preuzeti svoju
ulogu koju je nekako imala kao globalni lider kada ode
administracija Donalda Trumpa?
Amerika je globalni lider i sada, velika zemlja, utječe sigurno na sve procese koji se događaju bilo gdje u svijetu. Prema tome, treba održati tu suradnju s Amerikom. Kao što sam rekla, ti odnosi su se nešto promijenili u odnosu na ono što smo navikli vidjeti u ranijim administracijama, ali mislim i dalje da je taj odnos previše vrijedan i previše važan za Europu i za cijeli svijet i sigurnost da bi se tek olako odustalo od njega.
Znamo od prošloga mjeseca da ste jedna od četvero kandidata za glavnu tajnicu Vijeća Europe, sljedećega mjeseca idete na razgovor, u lipnju će se donijeti odluku i 1. listopada ćete ako budete izabrani, preuzeti tu funkciju. Što to znači za Hrvatsku s obzirom na to da bi tri mjeseca prije početka predsjedanja Europskom unijom ostali bez šefice diplomacije?
Ova je kandidatura vrlo važna. Vijeće Europe je najstarija
institucija koja se bavi zaštitom ljudskih prava, vladavine prava
i demokracije. Ona je također jedna od ovih institucija koje su
multilateralne i imaju svoje probleme trenutno. Međutim, iznimno
je važno da je sazrelo donekle mišljenje unutar pojedinih
dijelova članica Vijeća Europe da je nakon 70 godina što ova
institucija postoji došlo vrijeme i da glavni tajnik možda dođe i
iz zemalja takozvane nove Europe. Dakle, u toliko mislimo da ovaj
put možda Hrvatska ima više šanse da na takvo mjesto dođe netko
tko zaista dolazi iz našeg dijela svijeta. Mislim da je danas
jako važno imati i taj pogled u jednoj od europskih institucija.
Za Hrvatsku svakako i sama činjenica isticanja kandidature, kao i
pripreme onoga što radimo u tome znači da postajemo vidljivi i na
europskoj sceni.
Zna li se tko bi mogao biti potencijalni nasljednik?
Razmišljate li već o tome?
Normalno radim svoj posao ministrice vanjskih i europskih
poslova, kandidatura ide svojim tijekom, a ako bude bilo potrebno
- razgovarat ćemo o tome.