"Socijaldemokracija nije otpisana, potrebnija je nego ikada" - tako misle SDP-ovci koji su obilježili 30. rođendan. Analizirat će gdje su griješili, ali i pobrojati za što su sve zaslužni.
Kakvi su planovi SDP-a za idućih - možda ne 30, ali za razdoblje pred nama otkrio nam je prvi čovjek stranke Peđa Grbin. S njim je razgovarao Adrian De Vrgna.
''S obzirom da epidemiološki uvjeti ipak zahtijevaju malo prilagođene uvjete i rada, više bih rekao da smo obilježili 30 godina rada i da smo se prisjetili svega onoga što je SDP dobro napravio u tih 30 godina, ali isto tako otvoreno smo progovorili i o stvarima s kojima nismo bili zadovoljni i koje bismo danas vjerojatno činili drugačije'', rekao je Grbin.
Na pitanje je li se SDP odrekao svojih korijena i zamjerki Ranka Ostojića da danas mnoge stvari ne valjaju, Grbin odgovara: ''Upravo je to širina SDP-a i to je ono što ja u SDP-u vidim kao našu najveću snagu, a to je da jesmo otvoreni i za različita mišljenja i za kritike. Kolega Ostojić je ukazao da smatra da se neki procesi u SDP-u odvijaju u krivom smjeru, i ja sam u kampanji govorio o dosta toga, o stvarima koje odnose i na klijentelizam pa i na tu trgovinu. Međutim, kandidirao sam se i izabran sam za predsjednika SDP-a ne da bih takve svari pogurao pod tepih nego da bi se time konkretno pozabavili i na predsjedništvu i na glavnom odboru i svim drugim tijelima stranke i da bi te probleme kojih smo svjesni počeli rješavati'', rekao je Grbin.
Sutra počinje nova saborska sjednica, a glavna tema bit će koronakriza. Što hrvatska Vlada predvođena Plenkovićem ne radi dobro, Grbin kaže, od dva aspekta koronakrize, Plenković i Vlada nijedan ne rade dobro.
''Koronakriza ima dva aspekta. Jedan je zdravstveni, a drugi je ekonomski aspekt. Kada me pitate koje od dva aspekta koronakrize Plenkovićeva Vlada ne radi dobro, reći ću oba. Nemamo jasne odgovore na ekonomske izazove koronakrize, a ako pogledamo što se ovih dana događa, primjerice u bolnici u Dubravi, ne nosimo se dobro niti s njenim zdravstvenim aspektom. SDP-ova Vlada ne bi se skrivala iza stožera. Prihvatila bi odgovornost koja proizlazi iz činjenice da su ti građani dali povjerenje i izabrali te prvo u Sabor, a onda na čelo Vlade RH. Ne bismo bježali od te odgovornosti i ne bi bježali od odluka, donijeli bismo ih. Ne bismo se skrivali iz preporuka, nego tamo gdje smatramo da je nešto potrebno pa i odrezati, jer danas moramo koristiti takvu riječ, to bismo i činili. Nama se u Hrvatskoj događa da stožer daje blage određene preporuke, razgovarao sam nedavno s epidemiologom i kolegom Kolarićem, on me upozorio da Hrvatska ima gotovo najblaže mjere kao odgovor na koronakrizu. S druge strane, Hrvatska trenutno ima jedan od najvećih broja zaraženih po glavi stanovnika. Znači da ove mjere koje imamo sada nisu adekvatne. Mi ne želimo lockdown, ali ako ne budemo počeli donositi konkretne mjere i osigurali da se te mjere dovode, onda će se Hrvatskoj neizbježno dogoditi lockdown, i to ne lockdown koji je osmišljen i ima zaštitne mehanizme nego prisilni lockdown'', kazao je Grbin.
Također je kazao i da je premijer Plenković najblaže rečeno ''smiješan'' kada govori da se lockdown ne spominje. ''Ako Njemačka, Francuska, VB, Belgija, od sutra i Austrija uvode lockdown, onda je evidentno da je on na stolu. Upravo zato da bi izbjegli nekontrolirani lockdown i da bi izbjegli mjere koje će biti previše tegotne i za mentalno zdravlje građana i za našu ekonomiju, Hrvatskoj trebaju konkretne, jasne i ciljane mjere. Ja lockdown ne želim i ako dođe toga, naravno da postoji velika opasnost da se ljudi protiv toga pobune, ali ako bi Vlada napokon počela donositi jasne mjere i kriterije, samo možda bismo došli do toga da se te mjere konkretno mogu i provoditi i onda ne bismo živjeli na nadi predsjednika Vlade da će te mjere polučiti rezultate'', kazao je Grbin.
Što se tiče strategije, amandmana i prijedloga SDP-a u predstojećem razdoblju, Grbin kaže da strategiju neće mijenjati. ''Već i sada smo uputili nekoliko zakonskih prijedloga koje smatramo bitnima, jedan se odnosi na jednu drugu krizu osim koronakrize, to je kriza povezana s potresom, odnosno s činjenicom da ozbiljna obnova Zagreba niti sada, sedam mjeseci od potresa nije krenula. Na čelu fonda imenuje se osoba iz osiguravajućeg miljea, a znamo da će se fond morati natezati s osiguravajućim društvima zbog isplate, a nema nikakvih zaštitnih mehanizama koji bi trebali spriječiti potencijalni sukob interesa ravnatelja fonda s članom nadzornog odbora Croatia osiguranja i članom uprave Ine koji je sasvim slučajno ista osoba. Zbog toga smo uputili u proceduru prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bismo osigurali da ravnatelj fonda koji bi trebao voditi obnovu tešku i do 80 milijardi kuna u sljedećih desetak godina bude pod kontrolom'', kazao je Grbin.
U proceduru će kaže Grbin, uputiti i prijedlog za uvođenje moratorija na kredite.
''Želimo stvoriti pritisak. Naš cilj, cilj svih nas u politici mora biti da olakšamo život našim građanima'', zaključio je Grbin.
