"Hrvatska, s glavnim gradom Zagrebom, ima 4.429.000 stanovnika, od kojih je 3.981.000 katolika (89,88 posto)", navodi se u statistici o katoličkoj obitelji u Hrvatskoj objavljenoj na službenoj stranici Organizacijskog odbora za doček Svetog Oca papa.hr. Prema zadnjim podacima popisa stanovništva, onom iz 2001. godine, podsjetimo, taj je postotak iznosio 87,83, što znači da Crkva tvrdi da ih je danas 83.000 više.
Navode i kako su podaci dopunjeni krajem 2009. godine, a prenijela ih je 17. svibnja agencija Vatican Information Service.
Definiraj 'katolika'
U tekstu "Tko sve čini Katoličku crkvu u Hrvatskoj?" izneseni su i drugi statistički podaci, primjerice o broju biskupija i ustanova kojima crkva upravlja. Nažalost, nejasno je ostalo što je to katolik. Iz brojke, naime, proizlazi da su katolici svi oni koji su kršteni, što opet stvara krivi dojam da se radi o religioznim osobama ako se uzme u obzir da se obred krštenja obavlja u dojenačkoj dobi "katolika".
Religioznost je, naime, makar u Europi, u stalnom opadanju. Prema Gallupovom istraživanju iz 2010. godine, u Hrvatskoj svega 68 posto stanovnika pridaje važnost religiji. Dodajmo tome i podatak do kojega je došao sociolog religije iz Instituta "Ivo Pilar" dr. Ivan Markešić, koji kaže da u Hrvatskoj u crkvu ide tek 15, 20 posto građana.
Preliminarni rezultati popisa stanovništva koji se provodio u travnju ove godine neće biti poznati do kraja lipnja. Unatoč činjenici da i formular popisa "katolike" definira kao prilično široku kategoriju, odnosno da je to jedina vjeroispovijest koja se spominje, a automatski grkokatolike svrstava među rimokatolike, nevladine udruge koje su se bavile tim pitanjima procjenjuju se da bi se broj onih koji se izjašnjavaju kao katolici ipak mogao smanjiti.
Vezani članci:
arti-201103220499006 arti-201101240404006 arti-201104030142006 arti-201104060684006 arti-201104210342006
