"To ne znači da odustajemo od kopnenog terminala, no u ovom trenutku smatramo da možemo osigurati stabilnost tržišta plutajućim terminalom", kazao je Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u utorak.
Prvotni planovi uključivali su, podsjeća Reuters, kopneni terminal kapaciteta od oko šest milijardi prostornih metara plina sa ciljem opskrbe zemalja središnje i istočne Europe. Strani ulagači, uključujući neke iz SAD-a, pokazali su interes za terminal na otoku Krku, a očekuje se da će se razgovori o financijskim detaljima ubrzati idućih mjeseci.
Panenić kaže da je energetski sektor jedan od najvažnijih za poticanje investicija u Hrvatskoj, čije je gospodarstvo lani poraslo 1,6 posto nakon šest godina recesije.
Vlada spremna izdati oko 25 posto dionica HEP-a da od njega stvori velikog regionalnog igrača
"Nadamo se da će bolje iskorištavanje EU fondova za razvoj i reforme usmjerene na olakšavanje investicija dovesti do rasta gospodarstva u ovoj godini od najmanje 2 posto", kaže Panenić. Dodao je kako u idućih 12 mjeseci Hrvatska kani dovršiti promjene zakona kako bi pojednostavila i ubrzala investicijske procedure i smanjila troškove.
Panenić kaže i kako HEP planira investicije od oko 3,6 milijardi kuna za modernizaciju objekata i povećanje kapaciteta proizvodnje struje iz hidroelektrana. Istaknuo je da bi Vlada mogla izdati između 10 i 25 posto dionica kompanije "ako pronađemo odgovarajućeg partnera koji bi od HEP-a mogao stvoriti velikog regionalnog igrača".
Obnavljanje odnosa s MOL-om radi INA-e
Kazao je i kako Vlada želi obnoviti razgovore s mađarskim MOL-om o Ini. "Ne mogu jamčiti da će do toga doći prije ljeta, ali Vlada radi na svojoj pregovaračkoj poziciji. Želimo se primarno fokusirati na investicije i poboljšanje poslovanja Ine", kaže Panenić.
Reuters podsjeća da se Hrvatska, koja posjeduje oko 45 posto dionica Ine, i MOL, koji ima udjel od gotovo 50 posto, već godinama ne slažu po pitanjima upravljačkih prava i investicija u Ini.
