Građani koji su zadnjih dana dobili obavijest od svoje banke da im se smanjuje rata kredita zbog pada cijena kamata polako bi se mogli početi pripremati za vrijeme kada će kamate opet početi rasti.
Mario Draghi, čelnik Europske središnje banke, u utorak je najavio kako će odustati od dodatnih mjera ekspanzivne monetarne politike. To je bilo dovoljno da tržišta kapitala takvu izjavu protumače kao najavu postupnog napuštanja politike radikalno "jeftinog novca".
Slabio euro za jače gospodarstvo
Prije pet godina, Draghi je najavio da će učiniti "što god je potrebno" da održi stabilnost eura i europskoga gospodarstva. Njegova nekonvencionalna monetarna politika nailazila je na niz kritika u njemačkim monetarnim krugovima, no on je uspio uvjeriti Europu u svoju viziju ekspanzivne monetarne poltike.
Središnje banke diljem svijeta su nakon svjetske krize 2008. jedna za drugom počele slijediti ekstra ekspanzivnu monetarnu politiku u nastojanju da oporave gospodarstvo i potaknu inflaciju (jer je vladala deflacija). Prva je s tom politikom prekinula američka središnja banka, nakon što se gospodarstvo jače pokrenulo, a nezaposlenost dosegnula povijesno niske razine.
Sada se čini kako će i Europska središnja banka krenuti tim stopama. ali to ne znači da je riječ o trendovima koji se ne mogu promijeniti.
Nakon što se ponovo pojavila blaga inflacija te koliko-toliko dobre gospodarske trendove, Draghi je u utorak samo blago najavio kako neće nastaviti jačati tu politiku. No i to je bilo dovoljno da tržišta reagiraju isto poslijepodne smanjenjem cijena obveznica i jačanjem eura u odnosu na glavne svjetske valute.
Nakon izjava glavnog čelnika ESB-a kako je početak postupnog stezanja monetarne politike ESB-a možda i bliži nego što to tržišni sudionici trenutačno očekuju, prinos na njemački desetogodišnji Bund (državnu obveznicu) je, prema analizi RBA, u utorak porastao za 13 postotnih poena, do 0,37 posto prinosa.
Hrvatske euroobveznice dan su završile s blagim padom cijena, u prosjeku od 0,01 posto do 0,03 posto. Isti scenarij se nastavio i u srijedu, odnosno zabilježen je pad cijena i rast prinosa obveznica, te je euro došao na najveću razinu u zadnjih godinu dana, na 1,1388 dolara za jedan euro, odnosno skočio je za 1,49 posto, analizira Slobodna Dalmacija.
Neočekivani zaokret
Analitičari ističu kako investitori nisu očekivali takav Draghijev istup, a neki od njih, poput Mikea Bella, glavnog stratega za globalno tržište JP Morgana, smatraju kako će Europska središnja banka najaviti postupno smanjenje ekspanzivnih mjera u rujnu, a koje bi mogle stupiti na snagu u siječnju iduće godine.
Nakon Draghijeve izjave, u srijedu je i Janet Jellen, šefica američke središnje banke (FES), dodala "ulje na vatru" tržišta kapitala ustvrdivši kako je, po nekim mjerilima, cijena tržišne imovine (dionica i obveznica) visoka, što je utjecalo na pad cijena dionica na većini burzi.
Kada se tome doda i podatak da je Međunarodni monetarni fond korigirao na dolje prognozu gospodarskog rasta za Sjedinjene Američke države, za pretpostaviti je kako ovaj tjedan donosi niz stvari koji će prisiliti investitore da se predomisle.
Eto vraga, skok na skok...
STIŽE KRAJ ERE JEFTINOG NOVCA? Rate kredita počet će rasti – ekonomski stručnjaci izračunali za koliko i tko treba najviše strahovati.
Ako se zbilja obistini mogućnost promjene monetarne politike ESB-a od iduće godine, tada se u 2018. može očekivati stagnacija, a možda i blagi rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj. Kraj ere jeftinog novca mogao bi se preliti i na cijene hrvatskih državnih obveznica, jer su prinosi na desetogodišnje obveznice na povijesnoj niskoj razini od 2,74 posto (cijene i prinosi državnih obveznica su obrnuto proporcionalni – veća cijena znači manji prinos).
Međutim, dobra vijest će to biti za štediše u bankama jer će se zaustaviti pad kamata na štednju, a možda se čak zabilježi i početak malog rasta pasivnih kamata.
