Kako je objasnio saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar znanosti Gvozden Flego, ujedno koautor programa Kukuriku koalicije vezanog uz obrazovanje i znanost te navodni pretendent za ministarsko mjesto, u koaliciji se raspravlja o dvije varijante rješenja pitanja besplatnog studiranja, koje su spremni primijeniti dođu li na vlast.
Prema prvome modelu, školarine ne bi plaćali redoviti studenti, odnosno oni koji ispunjavaju svoje obveze. Neredoviti bi plaćali participaciju u troškovima studija koja bi se povećavala s gomilanjem neobavljenih obveza. Flego kaže kako je zasad teško reći maksimalan iznos te da bi umjesto konkretnim iznosima radije baratao postocima, koji bi bili dogovoreni s akademskom zajednicom. Naprimjer, za jednu propuštenu godinu plaćali bi 15 posto realnih troškova, za dvije 25 posto i tako dalje.
"Postavlja se pitanje što s neredovitim studentima. Trebaju li plaćati participaciju ili da se dogovorno ograniči vrijeme studiranja", kaže Flego.
Svi studiraju bez školarina, ali...
Drugi model, radikalniji, uveo bi strogu restrikciju mogućih padova i ograničenje studiranja. "To bi značilo da svi studiraju bez školarina, no oni koji padnu jedan semestar ili jednu godinu, nakon toga gube pravo studiranja", kaže Flego. Na upit nije li to prestrogo, objašnjava da je riječ o mogućnosti o kojoj treba razgovarati i dogovoriti je, piše Vjesnik.
Flego objašnjava da je cilj drugoga modela potpuno izbaciti komercijalizaciju stjecanja znanja sa sveučilišta, odnosno onemogućiti javnim sveučilištima i fakultetima da stječu dohodak temeljem nepoloženih ispita.
No, Flego napominje da se u koaliciji još nisu odlučili za konačan model. Oba, kaže, imaju svojih prednosti i nedostataka, a važno je da konačan izbor ne obavi politika, nego sveučilište.
Vezani članci:
arti-201109200257006 arti-201109290179006 arti-201110120204006 arti-201110030496006 arti-201109150469006
