Veže se to i uz činjenicu da često nismo ni svjesni azbesta u svojoj okolini pa tako ni ne znamo da živimo pod azbestnim krovom ili fasadom.
Proizvodnja i upotreba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena od 2006. godine, a dvije godine kasnije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo sa subvencioniranjem uklanjanja azbesta iz kućanstava tako što je sakupljačima i oporabiteljima plaćao njegov odvoz i zbrinjavanje.
Iako su građani sami morali angažirati i platiti građevinarce koji su azbestni materijal skidali, ili su pak to činili sami, plaćeni odvoz i zbrinjavanje bili su od velike pomoći jer su barem donekle umanjili trošak, dok je i sav skinuti otpad bio propisno i zbrinut. Do srpnja prošle godine je, zahvaljujući mjeri, uklonjeno i zbrinuto 53 tisuće tona azbestnog građevinskog materijala.
Sredstva presušila lani u srpnju
No, Fondu su u srpnju presušila sredstva i program se otad ne provodi, piše Novi list. Prije toga donesen je Pravilnik o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom koji sadrži azbest, kojim je propisano da najkasnije do kolovoza ove godine sve općine i gradovi svojim građanima moraju uputiti zahtjev da im dostave podatke o azbestu u ili na svojim kućanstvima. Od 555 općina i gradova njih tek 89 dosad je odradilo taj posao, dok je nepoznat podatak o tome koliko ih je pak realiziralo i obvezu iz pravilnika da građanima subvencioniraju odvoz i zbrinjavanje azbestnog otpada.
Azbestni materijal tijekom svog životnog vijeka, i pod utjecajem vremenskih prilika, posebno bure, stalno otpušta male količine azbestnih čestica, a naročito je opasno kad ga se ošteti ili nepropisno uklanja. Uklanjanje bi trebalo prepustiti građevinarcima koji bi trebali nositi zaštitna odijela i maske te sve što skidaju prvo dobro namočiti kako se ne bi dizala azbestna prašina. Kod uklanjanja azbesta s krovova posebno je važno materijal ne bacati s visine nego ga lagano spuštati na tlo, a onda ga i propisno, zatvorenog, prevesti u za to predviđena reciklažna dvorišta odnosno kazete.
Razrada sustava gospodarenja otpadom
Prema navodima iz Fonda, cijeli sustav gospodarenja građevinskim otpadom traži bolje rješenje. Potrebno je donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada, iz čega bi onda bila osigurana sredstva za gospodarenje azbestnim otpadom.
To ne znači, napominju, da su građani onemogućeni i dalje ga propisno zbrinjavati putem svojih komunalnih društava, jer na 17 odlagališta u Hrvatskoj postoje kazete za njegovo odlaganje. Također, građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti do 200 kilograma tog otpada svakih šest mjeseci, a gradovi i općine su dužni komunalcima koji upravljaju reciklažnim dvorištima nadoknaditi troškove, zaključuje Fond.
