OVO SU PROSJEČNE SATNICE HRVATA I OSTALIH RADNIKA U EU: /

Razlika je dosta sramotna

Image
Foto: Thinkstock

Iako je Hrvatska ostvarila gospodarski rast, to se nije odrazilo na plaćama radnika i standardu građana. Sa 16.

12.4.2017.
21:07
Thinkstock
VOYO logo

Naime, satnica prosječnog Hrvata iznosi 10 eura. Usporedbe radi, prosječna europska satnica iznosi 25,4 eura. Od svih 28 članica EU-a, samo je šest zemalja po toj stavci na lošijoj poziciji od Hrvatske. Međutim, većina tih zemalja u proteklih je 12 godina ostvarila znatno veći rast satnica od Hrvatske.

Prestižu nas zemlje kojima smo se prije rugali

Prema najnovijim podacima Eurostata o satnicama u koje se računaju plaće i troškovi vezani uz plaću (socijalni doprinosi, davanja za prijevoz i gorivo, hranu, bonuse), Slovačka je prestigla Hrvatsku još prije tri godine. Satnica u toj zemlji danas iznosi 10,4 eura, dok je 2004. satnica iznosila tek 4,1 euro. Tada je satnica u Hrvatskoj iznosila 6,9 eura. Slovačka je satnica u proteklih 12 godina porasla 153 posto, a hrvatska 44,9 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Satnica u Estoniji porasla je 511 posto, ta nas je država prestigla prije pet godina. Češka je satnica porasla 365 posto, na 10,2 eura. Latvijska satnica u tom je razdoblju porasla za 177 posto na 7,5 eura, bugarska satnica za 175 posto na trenutačnih 4,4 eura, a rumunjska za 189 posto, odnosno na 5,5 eura.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako nije neobično da Hrvatska toliko zaostaje, jer se još uvijek oslanja na to da na niskim troškovima gradi konkurentnost. Tvrdi kako je to razlog što Hrvati imaju nizak minimalac i plaće općenito, iz čega proizlaze male mirovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na radnika se gleda kao na trošak

'Hrvatska je u krugu zemalja u kojima se radnika gleda kao trošak, nije se u stanju konkurentnost dići na druge načine.

Čak i zemlje koje su donedavno konkurentnost gradile na jeftinijoj radnoj snazi, krenule su u snažnu modernizaciju proizvodnje. Jedan čovjek može raditi onoliko koliko može, ne možete očekivati da ćete iz njega iscijediti više rada nego što on može raditi.

Novi procesi i tehnologije stvaraju mogućnosti za povećanje proizvodnosti. Kod nas se to ne događa. Žalosna je činjenica da smo podlegli neoliberalnom pogledu na čovjeka kojeg se vrednuje troškom od rođenja pa do smrti. Rad nije roba i ne može biti na tržištu, niti je radnik roba', kazao je Sever za Slobodnu Dalmaciju.

Baltičke zemlje restrukturirale su se unatoč globalnoj krizi

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, smatra kako je Hrvatska u tranzicijski proces krenula iz relativno komotne pozicije što se tiče gospodarskog razvoja, bez obzira na rat. No, kaže Šantić, u drugim je zemljama ostvaren mnogo dinamičniji rast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takav primjer vidljiv je kod baltičkih zemalja, koje su se brže restrukturirale unatoč problemima zbog globalne financijske krize.

'Hrvatski skromniji rast satnice odgovara kretanju BDP-a i gospodarskoj aktivnosti. Moramo biti svjesni da i dalje u Hrvatskoj, iz perspektive stranih investitora, imamo nepovoljan odnos cijene rada i produktivnosti, pri čemu se ne misli na neto plaću nego doprinose. Zemlje koje su zabilježile znatan rast troška rada imat će sve veći stupanj gospodarskog razvoja i produktivnosti', istaknuo je Šantić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo