Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se najavljuje redukcija mreže primarne zdravstvene zaštite zabrinuo je i pučku pravobraniteljicu Loru Vidović. Ona smatra da novi zakon narušava temelje javnog zdravstva i potencijalno otvara vrata korupciji, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava, uključujući pravo na zdravlje. Razlog tome je gotovo potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite, dok pravobraniteljica smatra da bi privatno i javno zdravstvo trebali biti jasno razdvojeni.
Javno zdravstvo je civilzacijski doseg
"Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih s bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana, očuvanje javnog zdravstva treba se promatrati i kao demografska mjera", prenosi Novi list riječi pučke pravobraniteljice koja upozorava da bi ulaganje javnog novca u privatno poduzetništvo liječnika – vlasnika ordinacija, stvarajući im profit, bilo protivno članku 49. Ustava, prema kojem svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, iako građeni javnim novcem, ostali bi kadrovski i materijalno devastirani, postali jeftini servis privatnim liječnicima, a pacijenti u ruralnim sredinama zakinuti za zdravstvenu skrb.
8. Prekomjerna konzumacija alkohola - Prevelika konzumacija alkoholnih pića dovodi do suhoće usne šupljine, što opet dovodi do pojačanog stvaranja karijesa. Bakterije na zubima i desni proizvode kiselinu razgrađujući ugljikohidrate, a ta slina lako nagriza zube.
U LIJEČNIČKOJ KOMORI SU SKEPTIČNI: ‘Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti potaknut će još veći odlazak liječnika’
U novom zakonu pravobraniteljica kao cilj vidi jačanje pozicije liječnika, umjesto jačanja javnog zdravstva koje svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Liječnici će moći i dodatno raditi
U spornom zakonskom prijedlogu, koji sadašnje koncesionare i domske liječnike pretvara u nositelje privatne prakse, s jedne strane su ministar Milan Kujundžić i liječnici koji žele takav model, jer im nudi mogućnost dodatnog rada i nasljeđivanja ordinacija, a s druge strane oštro mu se protive udruge pacijenata, sindikati, ravnatelji domova zdravlja, koji tvrde da će Kujundžić trajno uništiti javno zdravstvo, a cijenu toga skupo će platiti građani. Zbog toga je tijekom javne rasprave prijedlog Zakona kritiziralo više od 300 ljudi od profesora do poduzetnika i umirovljenika.
Tim više što predložena privatizacija, kakvu se doduše može vidjeti i u nekim drugim državama, nije dovela do boljeg zdravlja građana, smanjivanja lista čekanja ili smanjivanja zdravstvene potrošnje, već se samo povećao broj usluga.
