Odgovarajući na pitanje kako će izgledati godine pred nama i kada možemo očekivati neku sigurnost s obzirom na to da je krenulo cijepljenje, Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu rekao je za Journal.hr da je ovo odlučujuća godina u kontroli pandemije koronavirusa, pri čemu je glavni ključ uspjeha cijepljenje koje bi do kraja godine trebalo obuhvatiti oko 70% populacije.
"To je i dalje realno usprkos svim zastojima u proizvodnji i nabavi cjepiva. One zemlje koje se uspiju dobro organizirati, moći će zaštititi svoju rizičnu populaciju te iz defenzivnog stanja zatvorenosti preuzeti kontrolu širenja virusa, a upravo to je presudan čimbenik osiguranja kvalitetnijeg života i rada u 2022. godini", poručio je.
Doda je da je tijekom jeseni došlo do razvoja velikog broja virusnih varijanti i sojeva koji su evolucijski unaprijedili sposobnost virusa da se još brže širi u populaciji, što uzrokuje pretrpanost zdravstvenog sustava i povećava broj umrlih. "Kašnjenje s cijepljenjem povećava opasnost razvoja novih sojeva koji bi mogli izbjeći imunološkom odgovoru stvorenom cijepljenjem. U tom slučaju morali bismo stvarati nove vrste cjepiva protiv takvih, novih sojeva. No, današnja je tehnologija toliko napredovala da bi se takva, nova cjepiva, mogla razviti unutar par mjeseci", optimističan je Đikić.
Ponavljanje scenarija iz studenoga?
Upitan o popuštanju mjera u Hrvatskoj i postoje li razlozi za paniku, Đikiće kaže da je prije svega potreban oprez i izbjegavanje panike. "Virusi, uključujući i nove sojeve, nalaze se oko nas i dalje su opasni. Ignoriranje opasnosti virusa, od strane onih koji su odgovorni, moglo bi prouzročiti ponavljanje scenarija iz studenoga i dovesti do većeg povećanja broja umrlih. Dovoljno je samo pogledati zemlje u susjedstvu, uključujući Srbiju, Rumunjsku, Bosnu, ali i Češku, Slovačku i Poljsku.
Niti jedna zemlja nije dostigla prirodni kolektivni imuniteta prebolijevanjem od, primjerice, 50% stanovništva, uključujući Brazil ili Švedsku. Stoga je neodgovorno iznositi nepotvrđenu i znanstveno neutemeljenu najavu kraja pandemije tj. tvrditi da je u Hrvatskoj populacija već velikim dijelom zaštićena pa je potrebno cijepiti još samo 20% osoba. To jednostavno nije istina. Stoga je jako važno apelirati na širu javnost u smislu da se nastavi ponašati odgovorno, da izbjegava veća privatna i društvena okupljanja, nosi maske, održava osobnu higijena, vodi računa o pravilnoj prehrani koja uključuje uzimanje vitamina D itd.", rekao je Đikić.
"Duboko vjerujem da će znanost pobijediti COVID stoga sam optimist, gledano na dulji rok. Već danas bilježimo uspjehe nekih zemalja u zaštiti svojih građana, a činjenica da postoji desetak kvalitetnih cjepiva, dodatno povećava šanse većine ostalih zemalja da također uspiju. Pritom je posebno važno voditi računa o sprječavanju raznih pojedinaca i interesnih grupa da odstupe od znanstvenih činjenica i time izazovu dodatne opasnosti što je, nažalost, bio slučaj tijekom prvih mjeseci proizvodnje i distribucije cjepiva", dodao je.
Obrazovanje mladih i ozbiljne promjene
Na konstataciju portala Journal da će se promjene događati na svim razinama i u svim generacijama i pitanje smatra li da bi poseban naglasak trebalo staviti na mlade, Đikić je rekao kako duboko vjeruje da se ozbiljne promjene u društvu mogu najbolje, iako, dodaje, možda ne i najbrže, provesti obrazovanjem mladih i aktivnim radom s njima.
"Upravo radi toga sam veći dio svog javnog angažmana posvetio popularizaciji znanosti i radom s mladima. No, bez generacijske suradnje i solidarnosti, naša društva gube vrlo vrijedna iskustva i znanja. Stoga mi se posebno sviđa dominantni stav u SAD-u, a to je da nije važno koliko godina imate nego što znate i kako možete pridonijeti nekom zajedničkom projektu. U Europi još uvijek birokracija i administrativne prepreke uvelike guše pozitivne inicijative koje bi vodile takvom zajedničkom radu", ističe Đikić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.