Ovih 10 Hrvatica pomicale su granice: Svojim djelima, individualnom snagom i odvažnošću rušile su stereotipe

KATARINA ZRINSKI (1625. - 1673.) bila je kći Vuka Krste Frankopana i žena Petra Zrinskog te najstarija do sada poznata hrvatska književnica. Nakon pada Zrinskih i Frankopana, ona i njezina najmlađa kći Zora Veronika bile su zatočene u Grazu te izložene poniženjima, a shrvana patnjama i bolešću, Katarina Zrinska umrla je u samostanu. Godine 1661. objavila je molitvenik 'Putni tovaruš' koje se smatra jednim od najznačajnijih djela hrvatske barokne književnosti.

DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.) bila je kći hrvatskoga bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Prva je žena skladateljica u Hrvatskoj čiji opus Europa i svijet tek danas bolje upoznaju i dostojno vrednuju. Prvu skladbu napisala je u 12. godini. Glazbeno se obrazovala u Zagrebu, Dresdenu i Münchenu. Živjela je usamljeno i neshvaćeno, ne uklapajući se u aristokratsko okruženje. Prijateljevala je s mnogim čuvenim intelektualcima i umjetnicima svoga doba poput Reinera Marie Rilkea i Karla Krausa. Za sobom je ostavila bogat opus od 58 djela od kojih mnoga nisu još objavljena. Vrhunac karijere doživjela je praizvedbom svoje simfonije u Dresdenu 1921. godine. Preminula je mlada, u dobi od 37 godina, nakon poroda sina jedinca Thea. Umrla je u Münchenu, a naknadno je njezino tijelo prevezeno u Našice gdje je odrasla. Pokopana je, ali izvan obiteljske grobnice, jer se nije udala za plemića.

MARIJA JURIĆ ZAGORKA (1873. – 1957.) bila je prva hrvatska novinarka i jedna od najvećih hrvatskih književnica. Netipično za žene onog vremena, politički je bila iznimno aktivna i angažirana protiveći se mađarizaciji i germanizaciji. Pisala je romane koje je široka publika obožavala poput "Gričke vještice", "Gordane", "Kćeri Lotrščaka"... Jedno vrijeme bila je urednica časopisa Obzor, a pokrenula je i uređivala Ženski list - prvi hrvatski časopis za žene. Veliku potporu njezinom književnom i novinarskom radu davao je biskup Josip Juraj Strossmayer.

IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ (1874. - 1938.), često je nazivaju 'hrvatskim Andersenom', ali i 'hrvatskim Tolkienom' jer slovi za jednu od najznačajnijih spisateljica za djecu u svjetskim razmjerima. Pozornost je privukla 1913. godine romanom za djecu "Čudnovate zgode šegrta Hlapića", a njenim književnim vrhuncem smatra se zbirka pripovjedaka "Priče iz davnine", objavljena 1916. godine. Bila je prva žena primljena u tadašnju Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, današnji HAZU. Četiri puta je nominirana za Nobelovu nagradu za književnost, a djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike. Bila je majka sedmero djece, a isticala se i u političkom životu kao gorljiva protivnica mađarizacije i germanizacije.

ZLATA BARTL (1920. - 2008.)

VESNA PARUN (1922. − 2010.) najznačajnija je hrvatska pjesnikinja s ogromnim opusom u kojemu je više od 60 knjiga. Pjesnički vrhunac dosegla je već na samom početku, svojom prvom zbirkom pjesama 'Zore i vihori' iz 1947. godine. Osim poezije, pisala je dječje i satiričke pjesme, prozu i drame, a djela su joj prevedena na mnoge jezike. Poprilično razočarana u svijet oko sebe, ne uvijek shvaćena i prihvaćena, veći dio života proživjela je ogorčena okolinom i u svojevrsnom otpadništvu.

SAVKA DABČEVIĆ KUČAR (1923. - 2009.) bila je prva utjecajna hrvatska političarka, a skupa s Mikom Tripalom predvodnica 'Hrvatskog proljeća' 1971. godine. Od 1967. do 1969. bila je predsjednica Vlade SR Hrvatske, potom i predsjednica CK Saveza komunista Hrvatske, ali onog reformskog i nacionalno osviještenog krila partije. Zbog svoje liderske uloge 1971. godine, Josip Broz Tito eliminirao ju je iz političkog i javnog života. U toj je izolaciji bila sve do 1990. godine kada je na prvim višestanačkim izborima predvodila Koaliciju narodnog sporazuma, a zatim postala i predsjednica novoosnovane i tada utjecajne Hrvatske narodne stranke. Iz aktivne politike povukla se sredinom 1990-ih.

RUŽA POSPIŠ BALDANI (1942.) hrvatska je operna diva svjetskoga glasa koja je, osim u matičnoj zagrebačkoj opernoj kući, slavu stekla na najvećm svjetskim pozornicama - od njujorškog Metropolitana, gdje je prvi put nastupila s 24 godine kao Maddalena u Verdijevom 'Rigolettu' pa do londonskog Covent Gardena, Bečke državne opere, njujorškog Carnegie Halla, milanske Scale...

JOSIPA LISAC (1950.) diva hrvatske glazbene scene karijeru je započela kao 11-godišnjakinja u Dječjem zboru Radiotelevizije Zagreb. Koncem 1960-ih pjevala je u zagrebačkim rock sastavima O’Hara i Zlatni akordi, a prvi samostaln nastup imala je 1969. na Opatijskom festivalu. Nakon upoznavanja s pjevačem i skladateljem, a potom i životnim partnerom Karlom Metikošem, karijera Josipe Lisac strelovito ide k vrhu. Prvi od tih vrhunaca, vjerojatno i najveći, dogodio se već 1973. godine kada je u suradnji s Metikošem i Ivicom Krajačem snimila anotologijski album 'Dnevnik jedne ljubavi' koji i danas slovi za jedan od najboljih hrvatskih albuma, ne samo u rangu rock glazbe. U suradnji s Metikošem, Lisac je snimila 13 albuma, a zajedno su 1975. kreirali još jedan od vrhunaca njezine karijere - rock-operu 'Gubec-beg'. Tijekom boravka u SAD-u surađivala je s brojnim jazz velikanima. Njezin život i karijeru duboko je obilježila iznenadana smrt Karla Metikoša 1991. godine. Objavila je više od 20 studijskih, kompilacijskih i koncertnih albuma.

JANICA KOSTELIĆ (1982.) bivša skijašica i najbolja hrvatska sportašica svih vremena koja je takvom postala u zemlji bez puno pravih skijaških staza i skijaške tradicije. U profesionalnoj karijeri ostvarila je impresivne rezultate: sa 16 godina bila je najmlađa alpska skijašica na Olimpijskim igrama 1998. godine, bila je najmlađa pobjednica Svjetskog kupa u sezoni 2000./2001., a na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. osvojila je tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Unatoč čestim i teškim ozljedama, od kojih su neke dovodile u pitanje nastavak njezine karijere, Janica Kostelić ukupno je osvojila četiri zlatne i dvije srebrne olimpijske medalje, pet zlatnih medalja na Svjetskim prvenstvima te tri velika i sedam malih globusa u Svjetskom skijaškom kupu.