Zanemarimo li saziv iz doba premijera Tihomira Oreškovića koji se održao samo šest mjeseci, sadašnji saziv Sabora godišnje u prosjeku donosi najmanje zakona još od 2003. Među zakonima koji nikako da se probiju kroz proceduru je i Zakon o referendumu, s čijim konačnim prijedlogom se ništa ne događa od ožujka prošle godine, piše GONG.
Gong godinama upozorava na nedovoljno normiran i zastarjeli Zakon o referendumu te nedovoljno definirane ustavne norme koje reguliraju materiju referenduma, temeljnog instrumenta izravne demokracije. Još 20. listopada 2010. Ustavni sud je upozorio da nedostaci važećeg Zakona o referendumu omogućavaju izigravanje volje birača, što se citira i u aktualnom Vladinom Prijedlogu zakona o referendumu.
Pa ipak, Sabor već 15 mjeseci sasvim ignorira da mu je u proceduri na čekanju Konačan prijedlog zakona o referendumu. To je ovaj akt početkom lipnja dovelo do toga da bude u skupini od 97 zakona koji su u proceduri čekali na prvo ili drugo čitanje. Ovakav tempo rada Hrvatskog sabora teško da će se u skorije vrijeme ubrzati, jer bi Sabor uskoro trebao ići na dvomjesečnu ljetnu stanku, a sljedeća godina će biti "superizborna" i stranke, znači i zastupnice i zastupnici, jako će biti usmjereni na izbore na nekoliko razina.
Šeks, Bebić, Šprem, Leko, Reiner, Petrov…
Gongova analiza zakonodavne aktivnosti Hrvatskog sabora otkriva da je aktualni saziv, s izuzetkom rekordno kratkotrajnog VIII saziva, najsporiji u donošenju zakona u posljednjih 20 godina, odnosno u razdoblju za koje su dostupni podaci na stranicama Sabora.
Statistika od 2003. otkriva da se u sadašnjem, Desetom sazivu, pod vodstvom Gordana Jandrokovića, u prosjeku donosi 130 zakona godišnje. U prethodnom sazivu, čiju su predsjedničku funkciju podijelili Jandroković i Božo Petrov, godišnji prosjek je iznosio 193 zakona. Saziv (VII) kojim su predsjedali prvo Boris Šprem, a nakon njega Josip Leko, godišnje je donosio 215 zakona.
Sabor u doba predsjednikovanja Luke Bebića (od 2008. do 2011.) imao je godišnji prosjek od 214 zakona, a V saziv, u doba Vladimira Šeksa na mjestu predsjednika Sabora, dosegnuo je prosjek od 149 zakona godišnje. Jedini neučinkovitiji saziv Sabora od sadašnjeg bio je onaj iz 2016. kojega je vodio Željko Reiner i čijih su šest mjeseci obilježili burni raskoli u vladajućoj većini.
Najsporije donošenje zakona u zadnjih 20 godina
Takav tempo sadašnjeg saziva poklapa se velikim brojem zakona koji se vode kao da su još u proceduri. Među njima Konačni prijedlog zakona o referendumu odskače po nekoliko osnova.
Kod skoro svih ostalih zakona u proceduri riječ je o zakonskim prijedlozima iz opozicije, s kojima se skoro ništa ne događa unatoč tome što ih je nemali broj podnesen još 2020. ili 2021. godine. Novi zakon o referendumu predložila je, pak, Vlada Republike Hrvatske i već po tome taj prijedlog zakona razlikuje se od skoro svih ostalih u proceduri.
Vlada Andreja Plenkovića taj prijedlog zakona u Sabor je uputila još 23. rujna 2021., da bi već 1. listopada 2021. bio izglasan velikom većinom u prvom čitanju (link na rezultate glasanja na Gongovom Parlametru). Slijedio je Konačni prijedlog zakona o referendumu, kojega je Vlada u Sabor poslala 9. ožujka 2022. nakon što ga je biranim riječima javnosti predstavio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Prije godinu dana zakazali, pa otkazali sjednicu
Već sljedeći dan predsjednik Sabora Jandroković proslijedio ga je svim zastupnicima i zastupnicama i otada se u vezi tog akta u Saboru nije događalo više baš ništa.
Jedino što se na tu temu u međuvremenu čulo bila je točka dnevnog reda o Konačnom prijedlogu zakona o referendumu, drugo čitanje, na 22. sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, zakazanoj za 1. lipnja 2022. No, sjednica je ubrzo otkazana i ovime se do danas nije bavilo niti jedno saborsko radno tijelo.
Svo to vrijeme Konačni prijedlog zakona o referendumu prošao je loptanje kroz dnevne redove niza sjednica Hrvatskog sabora. Prvo su ga uvrstili u dnevni red 11. sjednice, pa kako tada nije dočekao svoje vrijeme, redom je uvrštavan u 12., 13. i 15. sjednicu, a najnovije i u dnevni red 16. sjednice.
Time je iznevjereno uvjerenje javnosti koje se, unatoč i određenim prigovorima, pojavilo s početkom 2021. godine da će Republika Hrvatska konačno dobiti zakon koji će sustavno urediti provedbu državnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma, odnosno da će novi zakon biti konačno u skladu s četvrtim promjenama Ustava, donesenima još 2010.
Tim ustavnim promjenama bio je predviđen rok od šest mjeseci da se s njima usklade, između ostalih, i odredbe zakona kojim se uređuje referendum, što predstavlja kašnjenje od 13 godina. Gong upozorava na otezanje zakonodavnog postupka u Saboru i u kontekstu nedostatka javne rasprave o ovom pitanju.
Gong također podsjeća da je vladajuća većina za vrijeme IX. saziva Sabora postupila politički neodgovorno i da je svojim nepokretanjem kvalitetne reforme referendumskog zakonodavstva pridonijela eroziji povjerenja građanki i građana u političke institucije, a posljedično i jačanju autoritarnih političkih sentimenata kod dijela njih.
