Na hrvatskom dijelu Jadrana dogodio se masovni pomor periski i sada Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu zadarskog Sveučilišta u suradnji s Laboratorijem za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta istražuje uginuće ovih školjki. Prvo se masovno uginuće periski pojavilo ove godine u proljeće i rano ljeto na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, početkom kolovoza isto se dogodilo i na području Zadarske županije, piše Morski.hr.
Kako bi se bolje razumio ovaj problem, Odjel ima suradnju s eminentnim stranim znanstvenicima koji se bave problematikom masovnog uginuća periski pa su u kolovozu Sveučilište u Zadru posjetili prof. Gionata De Vico i prof. Francesca Carella sa Sveučilišta u Napulju, te prof. Dušan Palić sa Sveučilišta Ludwig-Maximilians iz Munchena. Tijekom posjeta spomenutih znanstvenika, izvršeno je uzorkovanje jedinki koje su pokazivale promjenu zdravstvenog stanja i to čak na nekoliko lokacija u Zadarskoj županiji.
Krivci su paraziti i bakterije
Doc. dr. sc. Tomislav Šarić je ujedno i veterinar koji radi u znanstveno-istraživačkom projektu "Blue Smart" koji financira EU, a za Morski.hr kaže da je povećan broj ljudi u ljetnim mjesecima na Jadranskom moru trenutno ne bi povezivao s uginulim periskama. Navodi da je riječ o parazitima i bakterijama.
"Pojava masovne smrtnosti utvrđena je u velikom dijelu Mediterana, a prvi slučajevi su zabilježeni na otvorenim dijelovima Španjolske obale. Glede samog istraživanja mogu reći kako Hrvatski tim sastavljen od znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog veterinarskog instituta i Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2016. godina prati situaciju sa zdravstvenim stanjem periski u hrvatskom djelu Jadranskog mora. Štoviše znanstvenici iz ovog tima uključeni su međunarodnu mrežu znanstvenika koji se bave problemom uginuća periski u Mediteranu. Iako je na početku pojave masovne smrtnosti parazit Haplosporidium pinnae smatran glavnim uzročnikom daljnja istraživanja su pokazala kako u pojedinim slučajevima uginuća uzrokuju i bakterije iz roda Mycobacterium. Trenutno ulažemo napore kako bi do kraja rasvjetlili etiologiju pojave masovne smrtnosti. Također na hrvatskom dijelu Jadrana vršimo monitoring zdravstvenog stanja većeg broja populacija plemenite periske kako bi utvrdili dinamiku širenja smrtnosti", ispričao je Šarić za Morski.hr.
Dr. Šarić kaže da se nada da će zbog velike razvedenosti jadranske obale pojedine populacije ostati sačuvane.
Ova pošast širi se kao požar
"Jedan je uzročnik, Haplosporidium pinnae. Radi se o jednoj praživotinji, obligatorni je parazit. Živi unutar stanica, unutar probavne žlijezde periske, srodnik je plasmodium malariae. Pojavio se prije dvije godine, odnosno počeo je izazivati pomor na obali Španjolske, pa Francuske, pa je to došlo na Baleare, onda i na Grčke otoke, pa Korziku i Siciliju, da bi ga morske struje donijele na naše obale. Jako lijepo se mogao razmnožiti na plitkim obalama Albanije. Dobili smo najprije dojave iz crne Gore, nakon čega je u travnju ova pošast stigla i do Elafita", govori stručnjak Donat Petriciolli, inače diplomirani inženjer biologije i instruktor ronjenja koji radi u svojoj tvrtki D.I.I.V. d.o.o. za ekologiju mora.
Biolog kaže da se ne može izvana vidjeti kada perisku napadne parazit jer ona i dalje stoji uspravno, no počne smrdjeti i napadnu je račići i crvi. Tvrdi da se ta pošast širi kao požar i zahvaća pretežno vanjske otoke. Uginuće periski poharalo je već Korčulu, Mljet, Vis dok je preskočilo Primošten, no stiglo je do Krapnja i Kornata te ušlo u Telaščicu.
Postoji jedan način za spas vrste
"Postoje mogućnosti da je to kraj vrste, ali se nadamo da će negdje ostati netakuta u nekakvim malim lagunama, ali to je sad čisti blef; recimo možda u Viru, Novigradskom moru, Pag, možda u malom Mljetskom jezeru, ako uopće postoji kakva zatvorena i zasad netaknuta enklava. Postoji mogućnost da parazit u uvjetima boćate vode ili velike dubine ne može opstati. Gotovo nemoguće bi bilo i tretirati parazite i tako spašavati periske. More je zafrkano. Npr. Ako želite ukloniti nekakav korov na kopnu, to se lako riješi, a pod morem, to je jako teško. Ne možete špricati iz broda kao avionom komarce", govori Petriciolli.
Petriciolli kaže da postoji šansa za preseljenjem vrste što se pokazalo uspješnim u 90 posto slučajeva. Navodi da postoji ideja da se periske presele u neko more gdje je zaraza prošla. Govori da je to mogući scenarij, međutim, strahuje da je Ministarstvo vanjskih poslova tu priliku prokockalo. "Sad je kasno, jer vi ne možete vidjeti je li zaražena ili nije osim kad se ne izvadi", zaključuje biolog.
