Iza pobune otočana stoji Pokreta otoka, koji okuplja predstavnike četrdesetak jadranskih škoja, a uz podršku stranaka Most, Pametno i Srđ je grad te dijela lokalnih vlasti. Oni tvrde da će izmijenjeni Zakon, o kojem će zastupnici glasati za koji dan, omogućiti nezamislive makinacije oko koncesija na pomorskom dobru, piše Slobodna Dalmacija.
"Očito se nekome jako žuri donijeti ovaj zakon"
"Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, očito je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez javne rasprave i uključenja šire javnosti što se regulira i na koji način. Uzimajući u obzir pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za RH, misleći pritom na sve njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive, inzistiramo da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jednako kao što su iz njega izuzete i šume", poručuju iz Pokreta otoka.
Usto upozoravaju kako prijedlog zakona nije bio stavljen na javnu raspravu.
"Drugo čitanje Zakona predviđeno je zbog kaosa u Saboru oko sastavljanja nove Vlade i ne možemo se oteti dojmu da se iznimno žuri donijeti ovaj Zakon, dok na otocima počinje turistička sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatili što se zapravo događa i kako će izmjene Zakona sutra utjecati na egzistenciju stanovnika otoka, ali i cijele obale", dodaju iz Pokreta otoka.
Scenarij koji podsjeća na privatizaciju iz 1990-ih
U Pokretu ističu da se tim zakonom otvaraju vrata manipulacijama i zlouporabama koncesija posebno u slučaju pomorskog dobra bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Zakon će, kažu, omogućiti da koncesiju dobije i provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.
Oni tvrde da je riječ o scenariju koji podsjeća na privatizaciju iz 1990-ih, pa su stoga poslali niz amandmana na predložene izmjene Zakona.
Ovo su ključne zamjerke otočana u vezi predloženog zakona:
- nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti;
- nema odredbe koja bi onemogućila izbor koncesionara koji će poskupiti cijenu usluge za krajnje korisnike, odnosno građane;
- nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru nad kojim se ne mogu stjecati stvarna prava, kao npr. pravo vlasništva na plažama;
- omogućuje se da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju;
- odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane koncesionara na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima, odnosno teritorijem za kredite koncesionara;
- omogućen je prijenos ugovora o koncesiji na financijsku instituciju koja je nad koncesijom ima/la založno pravo, i daje joj se mogućnost da sama dalje predmet koncesije prenosi na treću osobu;
- nije predviđeno savjetovanje s lokalnom zajednicom, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni ugovori.