26-godišnji Ali Mohamad je Sirijac s hrvatskom adresom. Ovdje je već gotovo 2 godine i kaže: Zagreb mu je novi dom. Međunarodnu je zaštitu čekao više od godinu dana, a do tada je učio hrvatski.
U Hrvatskoj je osim Alija, od 2016. i početka izbjegličke krize azil zatražilo 4647 osoba. Njih 400 je dobilo međunarodno zaštitu. No, od tada broj tražititelja azila svake je godine manji i većina tih procesa je obustavljena jer se pretpostavlja da im je Hrvatska samo tranzitna zemlja.
"Zlouporaba azila gdje 80 posto onih koji zatraže azil zapravo dobiju jedan time out i to vrijeme iskoriste, tu slobodu iskoriste za priliku da odu ili potraže to na drugom mjestu. Međutim to je sasvim razumljivo", kazao je Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova.
Još jedan bivši ministar većim problemom smatra ilegalne migrantske rute. "Rješenje za ove probleme koji se javljaju je jedinstvena europska politika. Odnosno, ajmo se tako izraziti - legalni migrantski tokovi", kazao je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.
Europa je zbog svega podijeljna. Italija je odbila prihvatiti brod s migrantima, a politika otvorenih vrata Angele Merkel nailazi na otpor i u redovima vladajuće koalicije. Zbog svega je najavljen samit sljedećeg četvrtka u Bruxsellesu, ali i neformalniji sastanak već za dva dana.
"U nedjelju ćemo razgovarati sa zemljama koje su najviše pogođene problemima povezanim s migracijama", kazala je Merkel. I dok su zemlje Višegradske skupine odlučile bojkotirati sastanak, na njega bi se mogao uputiti i premijer Andrej Plenković.