Potkraj ožujka Ministarstvo gospodarstva raspisalo je novi Javni poziv za dostavu projektnih ideja poslovnog sektora u području istraživanja, razvoja i inovacija. Ideje se prikupljaju da bi uslijedio novi natječaj za raspodjelu sredstava iz EU fondova, u području "istraživanja, razvoj i inovacije" (IRI) u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020.
Pojednostavljeno rečeno, nove stotine milijuna eura čekaju naše poduzetnike koji imaju znanja i hrabrosti da iskorače u području istraživanja i inovacija. Takvih je, na žalost, u Hrvatskoj malo. Primjerice, samo šest projekata u Hrvatskoj ima tzv. pečat izvrsnosti, certifikat, dokument Europske komisije kojim se potvrđuje da se radi o visokokvalitetnom projektu koji ima ozbiljan potencijal. A tko je do sada dobio sredstva na natječajima u Hrvatskoj za inovativnost? Nova formula za šećerni napitak, novi model izrade masivnih vrata...
"Novih stotinu milijuna eura u Hrvatskoj opet će biti podijeljeno na pogrešan način, odnosno, neće doprijeti do poduzetnika koji imaju doista inovativne projekte na kojima se može pokrenuti ozbiljna proizvodnja", rezolutna je poduzetnica i farmaceutkinja Ljiljana Sović Brkičić, o kojoj smo već pisali jer nikako nije mogla proći na hrvatskim natječajima iako ima pečat izvrsnosti Europske komisije.
Razvijala jedan od mogućih lijekova za Parkinsonovu bolest
Farmaceutkinja Sović Brkičić u suradnji s dr. Zdravkom Dokuzovićem razvila je tehnologiju koja omogućava kontrolirano otpuštanje lijeka levodopa, jednog od mogućih lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti, što bi značajno povećalo kvalitetu života mnogim oboljelim osobama kojima oscilacije u koncentraciji lijeka u krvi stvaraju svakodnevne teškoće. Ljiljana Sović Brkičić je bila primjer hrabre poduzetnice koja na temelju ozbiljnog farmaceutskog izuma smjera razviti ozbiljan posao.
Unatoč svim mogućim potvrdama i unatoč svim političkim parolama triju različitih vlada i još više ministara gospodarstva i ministara zaduženih za povlačenje sredstava iz EU fondova, od 2016. do danas projekt gospođe Sović Brkičić nije uspio proći ni na jednom hrvatskom natječaju. Nakon objave teksta na Net.hr-u o njezinom slučaju pozvana je na sastanke i u Ministarstvo gospodarstva i u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, čula je i obećanje da će Hrvatska iz vlastitih izvora otvoriti natječaje za tako inovativne i perspektivne projekte kakav je njezin, ali do dana današnjeg nije se dogodio nikakav pomak.
Uz rad na projektu, koji gura vlastitim sredstvima, poduzetnica Sović Brkičić, posvetila se i svojevrsnom istraživanju što je to pogrešno postavljeno u sustavu da na natječajima koji bi trebali poticati ozbiljne inovacije prolaze bolje oni koji koji prodaju rog pod svijeću, odnosno, usavršavanje postojećih proizvoda ili pak unose nešto novo u proizvodnju: primjerice, ako slastičarnica iznenada odlučiti obogatiti svoj asortiman ponudom ćevapa.
Ljiljana Sović Brkičić razvila je novu formulaciju lijeka za učinkovitije liječenje Parkinsonove bolesti
Hrvatska kvaka 22
Sović Brkičić tvrdi da je otkrila hrvatsku "kvaku 22". Osim što je uvjerena da je na svom primjeru svjedočila pravom kriminalnom udruživanju na liniji birokrati u ministarstvima i agencijama-evaluatori-konzultanti, što je prijavila svim mogućim nadležnim tijelima, smatra da je pronašla i ishodišnu točku iz koje proizlaze sva pogrešna ocjenjivanja svih dosadašnjih i budućih projekata. Kada je Europska unija zaključila da želi posebno poticati, odnosno financijski stimulirati inovativne projekte, za procjenu projekata ponudila je i mehanizme mjerenje temeljene na ljestvici koju za tehnologiju koristi NASA.
TRL (Technology Readiness Level) je skala koju je koristila NASA kako bi ocijenila stupanj razvoja nekog projekta te procijenila rizike i opravdanost daljnjeg ulaganja u neki projekt. Europska komisija je preuzela navedeni način ocjene statusa projekta vezano uz provedbu projekata koje ona financira, uz neznatne izmjene i prilagodbe specifične za financiranje EU projekata (npr. umjesto riječi svemir napisali riječ industrija i sl.).
Navedena skala se sastoji od devet stupnjeva (levela). TRL 1 se odnosi na temeljna istraživanja, TRL 2 – TRL 4 je eksperimentalni razvoj, a koji uključuje postavljanje hipoteze, provjeru inovativnog koncepta te eksperimentalni razvoj tehnologije u laboratorijskom okruženju, TRL 5 – TRL 8 je industrijski razvoj odnosno razvoj proizvoda u relevantnom okruženju (industrija) i TRL 9 je komercijalizacija proizvoda.
Kroz program Obzor 2020, odnosno kroz razne natječaje koji su dio navedenog programa, Europska komisija financira projekte koji se nalaze na TRL 5-8, jer želi poduprijeti razvoj i komercijalizaciju novih inovativnih, patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga koji bi trebali potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Znači, želi se potaknuti industrijski razvoj i komercijalizacija novih, inovativnih, patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga. Ali u Hrvatskoj se zapravo ništa od tog teorijskog zadatka iz Obzora 2020 do sada, zapravo, nije realiziralo...
'Naši birokrati su izmislili vlastita pravila'
Uvijek kada bi gospođa Sović Brkičić propitivala zašto je njihov projekt bodovan tako da su izgubili nekoliko dragocjenih bodova i nisu ušli u dobitnike, a netko je to uspio s ćevapima ili masivnim vratima – dobila bi odgovor da rade prema Uputama za prijavitelje koje je odobrila Europska komisija. "Bila je to rečenica kojom su u pravilu nastojali začepiti svako daljnje propitivanje. Eto, to je tako prema pravilima Europske komisije! I izvolite šutjeti!", komentira Sović Brkičić.
"No, nisam se dala smesti. Jednostavno nisam vjerovala kako je moguće da je Europska komisija ugradila takve mehanizme da naš projekt nikako ne uspijeva proći. I onda sam se suočila s istinom. Birokrati unutar sustava i evaluatori zapravo imaju svoja, paralelna pravila, koja se razlikuju od ovih koje je, na temelju NASA ljestvice, propisala Europska komisija", kaže Sović Brkičić.
"Oni su napravili svemir unutar svemira, svoja vlastita pravila prema kojima oni daju više onima koji su još na razini ideje, a manje onima koji imaju stvarni potencijal, odnosno nadomak su tržišta. A logika EU-a je bila upravo suprotna: ako si bliže tržištu, trebaš dobiti više", kaže Sović Brkičić. Pojednostavljeno rečeno, netko je u Hrvatskoj pobrkao u daljnjim interpretacijama, u operativnim dokumentima, NASA ljestvicu – ili je pobrkao iz neznanja ili namjerno, da bi se olakšao protok novca do onih koji imaju samo jednostavnu ideju, a nemaju ozbiljno razrađen projekt.
Dubiozna strategija
Ta pogrešna interpretacija, prema sudu gospođe Ljiljane Sović Brkičić – kobna za sve ozbiljne projekte, prvi put se našla u dokumentu nazvanom "Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i akcijski plan za provedbu pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2017", koju je u travnju 2016. predstavio kratkotrajni premijer Tihomir Orešković osobno.
No prema nekim interpretacijama, Strategija je nastajala u Ministarstvu gospodarstva još mnogo ranije, u vrijeme ministra Ivana Vrdoljaka i njegova pomoćnika Tomislava Radoša. No, kako bilo, Strategija koja se upravo ovih dana opet objavljuje kao ishodište novih natječaja, na stranici 176. ima upisanu kobnu rečenicu: "Što je projekt IRI bliži tržištu (npr. eksperimentalni razvoj tehnološke razine spremnosti TRL8) tražit će se veći udio privatnih ulaganja u istraživanje." To je, dakle, posve pogrešno i ne proizlazi ni iz kakvih pravila Europske komisije. Naprosto je netko od autora, još u Vrdoljakovo vrijeme, ili kasnije u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića i ministra gospodarstva Tomislava Panenića – pobrkao lončiće.
"Europska komisija preporučuje da se projektima u fazi eksperimentalnog razvoja, dakle, u nižoj fazi, onima koji su dalje od tržišta, daje manje sredstava, a onima koji su bliže tržištu daje više bespovratnih sredstava, za razinu TRL8 od 50 do 85 posto! A u hrvatskoj Strategiji piše upravo obrnuto. Da će projekti koji su bliže tržištu dobiti manje bespovratnih sredstava", objašnjava Sović Brkičić. Druga rečenica po kojoj su bodovani svi projekti nalazi se u "Pitanjima i odgovorima" vezanima za provedbu natječaja IRI (odgovor 322., dostupno na webu): "Industrijskom istraživanje odnosi se na TRL 2-TRL4, a eksperimentalni razvoj na TRL8." I to je posve pogrešno.
Strategiju specijalizacije RH predstavio je premijer Tihomir Orešković
Prvo razvoj, a onda istraživanje
Farmaceutkinja i inovatorica Sović Brkičić smatra da je već djeci u srednjoj školi jasno da eksperimentalni razvoj prethodi industrijskom istraživanju a ne obrnuto. "Ali zaposlenicima u Ministarstvu gospodarstva, u agencijama itd. očito – nije! Iz naše cjelokupne dokumentacije je evidentno da se naši projekti ocjenjuju po toj nakaradnoj, obrnutoj logici. I tako godinama. I nikome ništa!", upozorava Sović Brkičić.
Ona zapravo smatra da se radi o "namjeri, planiranju i udruživanju u nenamjenskom raspodjeljivanju EU sredstava." Jasno je, kaže, navedeno da sredstva neće biti raspodjeljivana prema preporukama Europske komisije, nego prema internima pravilima raspodjeljivanja i to na način da se sva sredstva i najveći intenzitet potpore usmjere na projekte s najnižim TRL-om, odnosno na nepostojeće projekte. Njih očito ne zanima što zahvaljujući njihovoj logici neće doći do onog što Europa želi potaknuti, do gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.
Ljiljana Sović Brkičić o svojim je spoznajama obavijestila i Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. "Saslušali su me. I nikome ništa", odgovara na naše pitanje jesu li pokrenuli proceduru utvrđivanja je li u sustavu došlo do pogreške i smjeraju li je otkloniti. Pokrenula je i postupke kod svih nadležnih tijela, a upravo priprema opširan, dokumentiran dopis i Europskoj komisiji. Naime, farmaceutkinja i istraživačica koja ionako gura svoj projekt bez podrške iz EU fondova upustila se i u istraživanje sive zone, tog srednjeg sloja nevidljivih birokrata, službenika koji pripremaju natječaje i nerijetko su u prilici neki projekt pogurnuti, a neki i prikočiti:
"Za mene je to skupina kriminalaca, niže rangiranih birokrata koji već godinama kradu sredstva namijenjena istraživanju i razvoju", kaže Sović Brkičić. Smatra da se radi o kapilarnoj korupciji, o sitno istkanoj golemoj koruptivnoj mreži koja raste u tom međuzemlju između ministarstava i svakovrsnih agencija i institucija tipa BICRO, Hamag-Bicro itd. "Znate li da ti birokrati, službenici, političare i dužnosnike nazivaju listopadno lišće?", prisjeća se Ljiljana Sović Brkičić svojih osobnih razgovora s ekipom iz "međuzemlja".
'Birokrati, mini bogovi'
"Političari dolaze i prolaze, odnosno svako malo se mijenjaju, a oni su uvijek tu i funkcioniraju bez obzira tko je na vlasti, lijevi ili desni. Dužnosnici im samo trebaju da se potpišu na rješenja o raspodjeljivanju sredstava, odnosno da daju legitimitet njihovu radu." Znači li to da ona misli da dužnosnici ne utječu na natječaje? "Utječu i oni, naravno, sigurno se i oni povremeno prikopčaju na mrežu. Ali mini bogovi su u stanju i mnogo toga odraditi i bez onih iznad, koji najčešće niti ne razumiju složen mehanizam natječaja za sredstva iz Europske unije", komentira Sović Brkičić.
Konačno, nitko od domaćih višerangiranih – za sada - ne želi niti provjeriti je li moguće da se natječaji u Hrvatskoj doista provode po izokrenutoj, hrvatskoj verziji NASA ljestvice, na štetu ozbiljnih inovativnih projekata, ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Pokušali smo saznati u Ministarstvu gospodarstva jesu li uzeli u razmatranje nalaze Ljiljane Sović Brkičić i hoće li promijeniti interna pravila prije novih natječaja, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
Iznad "domaćih" dolazi na red OLAF, institucija Europske unije koja nadzire trošenje EU sredstava. Ali, zar nije žalosno da nitko u Hrvatskoj ne želi provjeriti kako to da ozbiljne inovacije izvise na natječajima, a novi miks šećernog napitka ili ćevapi u slastičarnici prođu kao da se radi o fantastičnim otkrićima koja će pokrenuti svijet?
