Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, Iva Tomić prokomentirala je nove mjere pomoći gospodarstvenicima tijekom koronakrize. Nove "protumjere", donesene ovog tjedna, uključuju kompenzaciju dijela fiksnih troškova, COVID-kredite i naknadu za očuvanje radnih mjesta, a tijekom petka je obznanjeno da će novčane potpore dobiti svi koji dokažu pad prihoda veći od 40 posto. Tomić smatra da su mjere dobre, ali i da bi na njima trebalo još poraditi.
"Mislim da je to jedino fer. Pobrojavanje specijalnih djelatnosti bilo je pogrešno, jer neke djelatnosti nisu bile definirane kao ugrožene, a jako su vezane uz zatvorene djelatnosti i time će imati gotovo stopostotni pad prometa", rekla je Iva Tomić za N1 dodajući da mjera o nadoknadi fiksnih troškova nije do kraja definirana. "Pogrešno je donositi mjere nakon što se sve zatvorilo pa se naknadno pokušavalo osmisliti modele. I danas je donesena preinaka postojećih mjera, no nepoznanica je obeštećenje fiksnih troškova, jer u ovome što je donio HZZ stoji da će Ministarstvo financija propisati proceduru i da će se trebati prijaviti Poreznoj upravi. Ministarstvo financija još nije ništa objavilo, a već tjedan dana je prošlo otkako se ne radi. Proći će vjerojatno još neko vrijeme i u HUP-u ćemo imati puno posla, jer će u praksi biti puno nepoznanica, jer se o tome nije razmišljalo na vrijeme i dogovorilo se s poduzetnicima prije nego se išlo u zatvaranje. Rado bismo da nije došlo do toga, ali većina europskih zemalja je krenula u zatvaranje početkom studenog, a mi tek sad. Propadanje gospodarstva reflektira se na sve ostale pa su ovo mjere za spas svih skupa", pojasnila je.
COVID-krediti su i tijekom proljetnog zatvaranja bili problematični poduzetnicima, a Tomić objašnjava kako je to tako zbog dva razloga. "Nisu baš lako dostupni, jer treba određena kreditna sposobnost što je sad teško, a i za odobrene kreditne linije su se sporo obrađivali zahtjevi. Drugi problem s kreditima je taj da je dobar dio ili velik dio poduzetnika trenutno kreditno izložen i onda se zapravo njima nudi opet kredit za preživljavanje, ali to nije rješenje, jer je to opet dug koji se mora vratiti. Moratoriji su isto samo odgode. Traženje obeštećenja fiksnih, kapitalnih troškova je nešto bez čega se ne može. I to ne radi samo naša vlada, to rade i druge zemlje prepoznavši da je zdravstvena kriza sve nas pogodila. Država se može jeftinije zadužiti, pronaći sredstva pa i kod kredita treba biti oprezan koliko će ih moći vraćati", ustvrdila je ekonomistica.
Smanjenje PDV-a kao dugoročna strategija
Naglasila je da poduzetnicima mogu pomoći i jedinice lokalne samouprave, što neke i čine. No, pomoći oko PDV-a za ugostitelje nema, jer Tomić smatra kako još nije vrijeme za njegovo smanjenje. Ipak, drži kako bi se moglo raditi o dugoročnoj strategiji.
"Smanjenje PDV-a još nije opcija. Koliko god je smanjena potrošnja, PDV je najvažniji prihod države još uvijek. Prihodi države su jako pali, razumijem dilemu zašto ne smanjivati PDV. Ima i drugi razlog, ti objekti su trenutno zatvoreni pa im smanjivanje PDV-a ne znači puno. No, to je dugoročna strategija. Neke zemlje su to napravile da potaknu konkurentnost i cijenama privuku ljude. Po meni, smanjivanje PDV-a u ugostiteljstvu je nešto o čemu treba razmišljati kao o strategiji za oporavak, pogotovo iduće ljeto kad se ponovno otvori turizam", smatra Tomić.
No, epidemiološke, ali i ekonomske mjere koje je donijela Vlada traju do 21. prosinca, pa se poduzetnici pitaju što će se dogoditi nakon tog datuma.
"Mjere se odobravaju na mjesečnoj razini, no u HUP-u, osim mjera za zatvorene objekte, uputili smo službeni zahtjev Ministarstvu rada i ostalim institucijama da očekujemo do polovice mjeseca da jasno znamo što nas čeka iza 1. siječnja. Očekujemo i nastavak mjera, to su i najavili i Vlade, ali ono što sad vidimo je do 31. prosinca 2020. Kako bi poslodavci mogli planirati iduću godinu, trebaju im čim prije te informacije", upozorila je ekonomistica HUP-a.
Prevažno pitanje rada na daljinu
Na kraju je prokomentirala i izmjene Zakona o radu. "Krenuli su pregovori u rujnu. Ministar Aladrović je najavljivao izmjene zakona, ozbiljno smo prionuli poslu u HUP-u. Problem rada na daljinu u trenutnim zakonskim odredbama nije dobro riješen, ali ima još puno toga drugog što ne odgovara današnjem vremenu pa aktivno radimo na prijedlozima. Kad će to točno ići, to treba pitati ministra rada. Što se tiče rada na daljinu, to je prevažno pitanje da se stavi sa strane. HUP predlaže rad na daljinu koji treba biti posebno reguliran. Osim toga, sugerirali smo da se uvedu dva modaliteta - povremeni rad na daljinu na zahtjev radnika, a drugi potencijalno stalni rad na daljinu za vrste poslova, gdje je to moguće, koji bi se uredio u skladu s drugim propisima i da se dio troškova rada od doma pokrije neoporezivim paušalnim iznosom", zaključila je Tomić.
