Zbog pandemije koronavira mnoga su radna mjesta ugrožena. Ne
putuje se pa je otkaza najviše u Europi u
zrakoplovnim kompanijama i automobilskoj industriji.
Na burzi je trenutačno u Hrvatskoj više od 150
tisuća radnika. Iako je potražnja za radnicima u vrijeme
pandemije značajno smanjena, neka zanimanja su i dalje veoma
tražena.
Ovoj 20-godišnjoj studentici socijalnog rada trebalo je više od
četiri mjeseca kako bi dobila posao. Doći do radnog mjesta kaže,
nikad nije bilo teže.
"Poslala sam preko pedeset zamolbi, i dobila sam jako puno
odbijenica. Na neke mailove nikada nisam dobila odgovor, na kraju
sam se uspjela zaposliti kao spremačica. U struci", rekla je
Ivana Budim, studentica.
Nezaposleno 152.400 ljudi
Ivaninu priču u ovom trenutku proživljavaju mnogi. Trenutno je u
zemlji nezaposleno 152.540 osoba, a slobodnih
radnih mjesta je nešto više od 10 tisuća. Da je situacija
ozbiljna, upozoravaju i u Glasu poduzetnika.
"Neizvjesnot je ogromna. Poprilično je nejasno što će biti.
Očekuje nas duga i teška zima. Nadamo se da ćemo s što manje
štete dočekati na neku način sezonu, od koje ipak očekujemo
spas", rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik
Udruge Glas poduzetnika.
Neka su zanimanja, ipak, tražena
Dok većina tvrtki pa i određenih profesija trpi velike gubitke
jer su onemogućeni u obavljanju svojih djelatnosti, neka druga
zanimanja postaju dodatno tražena. Posljednjih mjesec i pol
najtraženija zanimanja su učitelj, trgovac,
konobar, programer i skladištar.
Najveći rast u odnosu na listopad prošle
godine ima sektor graditeljstvo, elektrotehnike i zdravstva. Veći
pad i dalje bilježimo u arhitekturi, pravu i
turizmu.
"U listopadu je objavljeno oko 2.000 oglasa za posao, što
predstavlja pad od otprilike 15 posto u odnosu na isto razdoblje
lani", rekao je Alen Mrvac, Odnosi s
javnošću portala MojPosao.
'Poslodavci su svjesni gdje i kako živimo'
Kada govorimo o vrsti ugovora, za razliku od prije - najčešće se
potpisuju oni na neodređeno.
"To nam ukazuje kako su poslodavci sve svjesniji činjenice u
kakvim okolnostima i živimo i radimo, i da je potencijalnim
kandidatima najvažnija stvar sigurnost i stabilnost posla, stoga
su sve skloniji nuditi zapošljavanje na neodređeno, odnosno
stalne poslove uz određeni probni rok koji je najčešće šest
mjeseci", rekao je Alen Mrvac.
Mnogi su reducirali broj ljudi na minimum. Svaki treći radnik
zarađuje minimalac, a 800 ljudi svaki
dan dobije otkaz. U ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne
može predvidjeti koliko vremena će biti potrebno tržištu rada da
se oporavi.
"Ne mogu reći da će to biti sutra, prekosutra, za mjesec-dva.
Ipak, vjerujem u nekakvom razvoju događaja da će iduća godina bit
manji pomak na bolje, a 2022. očekujem uzrast i pravi povrat",
kazao je Hrvoje Serdarušić, ekonomski
analitičar.
Do tada će se mnogi, kao i Ivana morati prilagoditi dok im se ne
otvori mjesto u struci.
