Pasji život ili odraz trenda - iako je nezaposlenost još uvijek gorući problem Mihovil zbog toga nema namjeru otići iz Hrvatske.
"Mislim da je lakše vani naći posao, ali u Zagrebu se sigurno može naći posao ako se potrudi i ako se ima volje", rekao je Zagrepčanin Mihovil.
No, čak 15.000 Hrvata, koliko ih se u 2013. zaposlilo u zemljama Europske unije, ne misli tako. Godinu kasnije samo u Njemačkoj broj hrvatskih državljana povećao se za 10.000. A broj će očito rasti jer će dio zabrane, koje su vrijedile u 13 zemalja, nakon 1. srpnja biti ukinute.
Odlazak Hrvata u druge zemlje Europske unije tako ovisi o ukidanju ili zadržavanju ograničenja. Prema procjenama od 166.000 pa sve do 217.000 građana do 2019. napustit će Hrvatsku.
"Zaposlimo Hrvatsku" naziv je konferencije na kojoj je sudjelovala i predsjednica države. Pa i ona priznaje:
"Stanje je takvo da se iza podataka o smanjivanju nezaposlenosti krije puno veća prijetnja s dalekosežnim posljedicama. Odlaskom mlade, vitalne snage gubimo potencijal za budućnost. Ti ljudi predstavljaju vitalni dio našeg društva u naponu snage, naš potencijal za rast, koji ćemo njihovim odlaskom izgubiti", poručuje KolindaGrabar-Kitarović.
Odlaskom mlade, vitalne snage gubimo potencijal za budućnost.
Ti ljudi predstavljaju vitalni dio našeg društva u naponu snage
Kolinda Grabar-Kitarović
Iako ni tamo recept za zaustavljanje iseljavanja nije pronađen:
"Želimo se uhvatiti u koštac s jednim od najtvrdokornijih problema koji pritišću ovu zemlju i ovo društvo i to bih rekao ne od jučer, nego je to problem s kojim se susreće naša nacija preko 150 godina", kaže savjetnik za radnu politiku HGK Davorko Vidović.
Dio rješenja za problem svakako imaju i poduzetnici. Josipa, koja zapošljava sve ove žene u proizvodnji, ali i prodaji tekstila, poručuje:
"U mom 32-godišnjem radnom stažu mislim da bi trebalo jednostavno smanjiti papire, aktivirati poslodavce, više možda tribina organizirati za poslodavce i dati im motiva. Za dugotrajno nezaposlene znamo rješenje čekati po šest tjedana, možda malo skraćenje tih rokova", savjetuje Josipa Maslać.
Rokovi za zaustavljanje iseljavanja već cure. Jer umjesto traženja posla na Zavodu za zapošljavanje, a i kopanja po kontejnerima, sve više Hrvata nada se da će im europsko okruženje ipak ponuditi bolji život.
