Učenici osnovnih škola najviše vremena za učenje troše na povijest, a nakon toga na biologiju, matematiku, kemiju i geogragiju, pokazalo je najnovije istraživanje tima instituta za društvena istraživanja na čelu s Borisom Jokićem, piše Novi list.
Kemija im je najteži predmet, ali je, kao ni povijest, ne smatraju pretjerano korisnom. Najveću korist vide u učenju matematike i stranog jezika, a zanimaju ih tjelesna kultura i biologija. Hrvatski jezik uglavnom je niskog rejtinga, što ne čudi s obzirom da među djecom uronjenom u digitalni svijet svaki drugi čitanju ne posveti ni samo jednu minutu vremena u svom radnom danu.
Istraživanje je provedeno među 2.000 učenika petih i osmih razreda osnovnih škola, a u istraživanju pod nazivom 'Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)' sudjelovao je i zagrebački Filozofski fakultet.
Učenici su tijekom istraživanja iskazivali stavove o pojedinim predmetima, procjenjujući ih na ljestvici od nimalo do izrazito u tri kategorije – zanimljivost, težina i korisnost. Pokazalo se da učenici osmog razreda sve predmete doživljavaju manje zanimljivima i manje korisnima od učenika petog razreda. Najviše vremena osmaši provedu u učenju povijesti, a nakon toga biologije, matematike, kemije i geografije. Povijest je učenicima nezanimljiva i teška od samog početka, na što ukazuje podatak da čak 41,9 posto učenika već u petom razredu najviše uči upravo povijest, i to izrazito više od drugih predmeta.
Učenicima osmog razreda najzanimljiviji je sat tjelesnog odgoja i biologija. Postoje određene razlike među spolovima, pa tako mladići najzanimljivijima smatraju tjelesnu i tehničku kulturu, a djevojke biologiju, hrvatski i strani jezik. Kemija, koju čak 44,3 posto učenika osmih razreda smatra dosta ili izrazito teškom, percipirana je kao najteži predmet. Druga po težini je matematika, a zatim fizika. Iako im je teška, fiziku mladići smatraju najkorisnijim predmetom, dok djevojke veću korist vide u nastavi hrvatskog jezika i biologije, vjerojatno zbog smjera kojim se namjeravaju dalje obrazovati.
Strani je jezik, koji čak 88 posto učenika smatra dosta ili izrazito korisnim, procijenjen uvjerljivo najkorisnijim predmetom po sudu osmaša. Slijede ga matematika i hrvatski jezik. S druge strane, povijest korisnim predmetom smatra samo 28,6 posto učenika završnog razreda osnovne škole. Likovni i glazbeni djeca smatraju gotovo beskorisnima.
"Istraživanje je pokazalo jedinstvene profile pojedinih predmeta: povijest je u petom razredu najzanimljiviji predmet, ali je ujedno i najteži, a u osmom razredu više nije na vrhu popisa najzanimljivijih, ali ga djeca najviše uče, vjerojatno zbog opsežnosti i širine sadržaja", komentirala je Zrinka Ristić Dedić, članica istraživačkog tima.
