SOS za Zagreb /

Osnivačica udruge SOS za Zagreb u Direktu: 'Na kraju će građani teško dizati kredite za obnovu zgrada'

Na brojne probleme s kojima se građani glavnog grada susreću i godinu dana nakon potresa upozorava udruga SOS za Zagreb

22.3.2021.
22:40
VOYO logo

Kad institucije ne rade svoj posao, rade ga građani, stoga su se tako građani Zagreba organizirali u nekoliko Facebook grupa, pa je tako odmah nakon potresa nastala i udruga SOS za Zagreb koja okuplja nekoliko tisuća građana. Jedna od osnivača je i Vesna Blašković, novinarka Večernjeg lista.

Napisali ste status nedavno da nije prošao dan da se u godinu dana niste sjetili potresa. Toliko je jaka ta trauma od prije godinu dana?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: Zaista je jaka. Moja prva pomisao je bila da je počeo rat. Rat nam se već dogodio, a potres zadnji koji je bio tako jači, bio je prije 140 godina. Kod nas se sve rušilo. Zvuk je bio stravičan. Kad smo pogledali da nema tornja katedrale, na Zelenom valu ljudi su bježali...Bili su to apokaliptični prizori i naravno da to na čovjeku ostavi traga.

Da li strah sada opada? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: Kako kod koga. To je dosta individualno. Trudimo se živjet normalnije, ali naše porušene zgrade nas svaki dan podsjećaju da se potres dogodio. I još gore, podsjećaju da se može dogoditi još gora stvar, još jači potres. To je i Vlada vrlo jasno napisala u zakonu, da Zagrebu prijeti potres i do magnitude
6,5. 

Problem je  što su stare zgrade dobile zelenu naljepnicu. 

Vesna Blašković: Zelene naljepnice, kojih ima najviše znače, samo znače da su tog dana ostale stajati. Da su statički u redu, ali što će se dogoditi u nekom jačem potresu?  Svi građevinski autoriteti su rekli da one ne mogu izdržati jači potres. 

Ministar Horvat kaže da sve ide korak po korak. Očekujete li vi previše ili su ti problemi zaista ozbiljni? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: Zakon je tako napisan da čovjek zaključi da su oni to i napisali da se ne bi ostvarilo. Plenković je kazao danas da će se obnavljati deset godina. Pitamo se,
ako se dogodi nešto strašnije, hoćemo li se obnavljati idućih 30 godina? Za šest tisuća zgrada gori. Od toga je dvije tisuće u centru. Percepcija javnosti je da je samo centar 
nastradao, ali nije. Nema četvrti u Zagrebu gdje nema crvenih i žutih zgrada. 

Kakva je financijska snaga građana, sustanara, koji žele sudjelovati u obnovi, tih 20 posto, je li to puno ili malo novca plus još obnova stana, pločice, već što treba, stropovi... Koliko to otprilike može stajati u prosječnog građanina? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: To su milijuni. Konstrukcijska obnova koštat će jednu stambenu zgradu prosječno u centru Zagreba, to su zgrade od desetak do petnaestak stanova, to su zaista milijuni. 20 posto, to se odnosi samo na neke. Znači ako vam je to prva nekretnina, ako ste na taj dan potresa boravili u stanu onda vi ste oslobođeni 80 posto, plaćate 20, ako je to druga nekretnina onda je to 50. Zakon je napisan tako da sljedećih pet godina ne možete prodati stan, zakon je napisan tako da ako vam je netko prodao stan i vi ste novi vlasnik nemate prava da sudjelujete sa sto posto.

Ima tu i osigurača nekakvih možda su i logični. 

Vesna Blašković: Da, naravno. To i treba biti. Nitko ne kaže da ne treba, ali samo hoću reći da koliko ljudi koliko vlasnika nekretnina, toliko sudbina i toliko pojedinačnih situacija i svjesni smo da te stvari bitno utječu na zapravo cijelu proceduru. Naravno da je puno teže kad je stambena zgrada nego obiteljska kuća, ali u Zagrebu imamo i obiteljskih kuća pa se ni na njima nije ništa riješilo.

A hoće li stambene zgrade i kako one stoje financijski kod banaka moći dignuti te kredite, te milijune kuna za konstrukcijsku obnovu pa onda za obnovu još stanova?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: Iskreno, pitam se, evo. Zaista ne znam, kako koja. Mnogi su, koliko znam i ljudi mi  se javljaju, a u kontaktu sam dnevno s tisućama ljudi, okupili smo 14 tisuća ljudi oko sebe, zgrade su opterećene postojećim kreditima, što zbog fasada što zbog nekakvih drugih radova, krovišta i tako dalje. To je ono od ranije. Od kada se dogodilo potres ušli su u nove troškove, to su troškovi za hitne intervencije, tu imamo prava na povrat . Povrat je počeo, ali jako slabo, nešto je, međutim i tu isto ljudi još čekaju evo konkretno u mojoj zgradi, ja znam i za mnoge druge takve primjere, prije je aktiviran kredit, dakle mi smo u kreditu, a povrat nije ostvaren, Tako da, a mi smo zeleni.

Ima li nešto dobro u svemu tome?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Blašković: Ima dobro to da smo se mi povezali, ima dobro to da smo postali svjesni toga da mi ne možemo biti oslobođeni od odgovornosti, da moramo puno više biti koncentrirani na održavanje svoje imovine, ali nažalost trenutni Zakon o vlasništvu, odnosno uredba o upravljanju zgradama nam ne ide baš previše u prilog jer gotovo za svaku poboljšicu u zgradi trebate 100 posto. Dakle, samo za redovno upravljanje vam treba 51. a za sve ostalo, ako vi želite nešto malo bitnije uložiti 100 posto znamo jako dobro, znači 100 sto stanara, a znamo koliko je to teško da se 100 posto ljudi oko nečeg složi. 

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo