Osječka biologinja, 30-godišnja Ivana Matković Leko, živi u New Yorku te je postdoktorandica Sveučilišta Columbia. Inače proučava bolest pluća, pulmonalnu fibrozu za koju nema lijeka. Proteklih dana ova mlada znanstvenica radi na projektu razvoja terapije koji treba služiti za borbu protiv koronavirusa.
Način na koji tu borbu njezin tim misli ostvariti je identifikacija ciljnih molekula. Biologinja je za RTL ispričala na čemu radi i što ona sa znanstvene strane misli i savjetuje u vezi borbe protiv koronavirusa. U cijelosti prenosimo ono što je rekla:
"S obzirom na novonastalu situaciju, smatram da je zaista dužnost svakog labosa i znanstvenika koji je to u mogućnosti da se pridruži istraživanjima vezanima za koronavirus, tako se i moj labos pridružio ovom istraživanju na način da koristimo embrionalne matične stanice iz kojih onda razvijamo plućne organoide, a to su mali organi odnosno kako ih iz milja zovemo pacijenti u inkubatoru. Taj pristup nam olakšava cijelu situaciju jer zapravo sve lijekove i tretmane koje želimo testirati, možemo testirati na miniorganoidima te nam ne trebaju pravi pacijenti.
'Nitko ne spava'
Iz moje perspektive, ali i perspektive mnogobrojnih kolega liječnika i medicinskog osoblja mogu reći da ovih dana nitko ne spava. Brojni labosi su se priključili istraživanju s obzirom da je zaraza krenula u 12. mjesecu 2019.
Ono što vidim kao problem u cijeloj priči je ljudi nisu dovoljno ozbiljno pristupili ovoj tematici samog početka otkako ih se počelo upozoravati. Ista situacija se dogodila u New Yorku koji je bio nespreman na sva događanja. Ovaj utorak su se zatvorili svi restorani, kafići, fitnes centri. Ljudi su počeli shvatati da se nešto događa.
Rente su strašno visoke, troškovi života u gradu su visoki i ljudi su bili vjerojatno primorani do zadnjeg dana se izlagati. Pritome ne razmišljaju i često puta uspoređuju da je puno više ljudi umrlo od obične gripe nego što je do sad bilo žrtava od bolesti COVID-19.
Koje bi bilo najefikasnije rješenje za lijek?
Međutim ono što bih opet htjela naglasaiti jer najveći problem pandemije kao takve jer brzina širenja virusa i to nikako ne možemo smaknuti s uma. Na svijetu nas ima 7,8 milijardi. Ako se zarazi samo jedan posto cijelog čovječanstva, 78 milijuna će potencijalno biti zaraženo, a ako se ne pridržavamo uputa taj broj bi mogao biti i puno veći i taj broj bi mogao biti veći od obične gripe.
Farmaceutske kampanije su trenutno u velikoj utrci oko antivirusnog cjepiva. Trenutno je oko 45 cjepiva u kliničkoj fazi 1 testiranja. Što znači da može proći 14 do 18 mjeseci prije nego što uopće imamo prve rezultate evaulacije. Ono što je otežavajuća okolnost da cjepivo mora biti dizajnirano na način da pod navodnicima ubija virusnu česticu, ali da ne oštećuje ljudsku stanicu koju je virus zaposjeo.
Ono što je u cijeloj situaciji nekako možda brže i efikasnije rješenje je testirati raznorazne lijekove. Prije nepuna tri dana znanstvenici iz epicentra događanja su publicirali rad u prestižnom časopisu Nature gdje zapravo opisuju učinkovitost dva lijeka na sprečavanju infekcije koronavirusom. Ta istraživanja su napravljena invitro na stanicama i čekaju se klinička ispitivanja kako bi se ta učinkovitost potvrdila i za ljude.
'Nemojte odmah burno reagirati ako osjetite simptome koronavirusa'
Moja preporuka je da se pridržavate uputa svojih liječnika i epidemiologa i pratite razvoj situacije. Učestalo perite ruke, ne dirajte lice, a društvene kontakte pokušajte svesti na najmanju moguću mjeru. Ako osjetite nekakve simptome nemojte odmah burno reagirati, pratite razvoj situacije je rmorate biti svjesni da smo u razdoblju gripe i alergije. No, imajte na umu da simptome treba pratiti, a ukoliko se oni pogoršaju ona se obratite liječniku kako ne bi preopteretili zdravstveni sustav.
S obzirom da sam se u posljednih nekokiko dana s velikim brojem videa preko društvenih mreža koji šire dezinformacije, na Instagramu svakodnevno odgovara pitanja koristeći se relevantne izvore stranice Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ovim putem bih htjela naglasiti da hrvatski epidemiolozi i liječnici rade izvrsan posao sa koronavirusom, ali da smatram da bi nekako sve zemlje trebale imati unificiraniju borbu protiv koronavirusa jer bi sličnije mjere mogle doprinijeti smanjenom širenju.
Čime se bavi projekt mlade znanstvenice?
U posljednje vrijeme možemo često čuti pitanje kako još cjepivo nije razvijeno, a glavni je krivac u ovom slučaju opet virus. Zašto? Iz razloga što se virusi adaptiraju enormnom brzinom odnosno mutiraju kako bi preživjeli. Svaki put kada virus mutira on će promijeniti genetički materijal pa će se pretvoriti u novi soj koji naše tijelo neće prepoznati pa će doživjeti kao novi napad.
Ono čime se moj projekt trenutno bavi je proučavanjem nemilosrdne bolesti pluća, pulmonalne fibroze za koju nažalost nema lijeka, ali se optimistično nadam i to promijeniti. A s obzirom na novonastalu situaciju smatram da je dužnost svih znanstvenika labosa koji su to u mogućnosti da se pridruče istraživanjima za koronavirus. Najveći problem kada pacijenti razviju teške respiratorne probleme, gdje im je potrebna konstanta opskrba kisikom.
U New Yorku je respiratora oko 6000, a bit će prema procjenama potrebno oko 30.000. Do sada je kritična dobna skupina od 80 godina na više, a situacija se promijenila i sve više mladih je zaraženo. Prema zadnjim podacima 40 posto hospitaliziranih Amerikanaca je bilo u dobnim skupinama od 20 do 55 godina", ispričala je biologinja Ivana Matković Leko za RTL.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
