U Hrvatskoj će danas opet biti vruće vrijeme s temperaturom od 26 do 31 stupanj. Tako prema prognozi DHMZ-a možemo očekivati djelomice, mjestimice i pretežno sunčano vrijeme. Sredinom dana i poslijepodne uz jači razvoj oblaka ponegdje pljusak s grmljavinom, osobito u gorju te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i istočni, u gorju jugozapadni. Na Jadranu ujutro slaba do umjerena bura, a sredinom dana i poslijepodne jugozapadnjak i zapadnjak, ponegdje i sjeverozapadnjak.
Iznadprosječno toplo vrijeme nastavit će se potom i narednih dana, i dalje nestabilnih, osobito na kopnu. Bit će djelomično sunčano. Uz umjeren razvoj oblaka poslijepodne će mjestimice biti pljuskova i grmljavine, u četvrtak vjerojatnije na zapadu, a zatim i na istoku. I dalje će biti vrlo toplo, osobito na istoku i vruće.
Na Jadranu uglavnom suho i pretežno sunčano. Vjetar slab, poslijepodne ponegdje umjeren zapadni i sjeverozapadni. Najniža temperatura i sljedećih će dana biti blizu 20 °C, a dnevna većinom od 26 do 30 °C. Temperatura mora, koje je već sada mnogima ugodno za kupanje, sljedećih će dana još malo porasti.
Krvava kiša nije opasna
DHMZ, pak, navodi i jednu zanimljivost koja bi se mogla dogoditi u našoj zemlji. Kažu da nije riječ o pojavi za koju treba izdavati upozorenje iako ima pomalo zastrašujuć naziv - krvava kiša! Mogućnost takve oborine postoji ovaj tjedan. Riječ je o kiši koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima naziva se blatna kiša, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša.
U Hrvatskoj je posljednji put zabilježena 16. travnja i češća je na Jadranu i u područjima uz Jadran nego u kontinenalnim dijelovima.
Nastaje kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje. U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sustave, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena.
Valja napomenuti da kiša može dodatno biti onečišćena drugim česticama u atmosferi, primjerice peludi.